15. 01. 2010.
Istraga koju je pokrenulo Tuziteljstvo Bosne i Hercegovine protiv Damira Hadzica, nacelnika opcine Novi Grad i privatnog poduzetnika Huseina Seje Hasibovica, vlasnika gradevinske firme PP Butmir zbog krivicnog djela "zlupotreba sluzbenog polozaja i ovlastenja",...
...odnosno "primanje dara i drugih oblika koristi", mogla bi prerasti u jednu od najvecih financijsko-kriminalnih afera koja prelazi bosanskohercegovacke granice, pa cak i granice "Zapadnog Balkana"!
Previsoka cijena "legalizacije"
Kratko hronolosko podsjecanje na ovaj "slucaj", koji, po svemu sudeci, nece uskoro imati svoj sudski epilog. Prije nepuna tri mjeseca Uprava policije Federalnog MUP-a uputila je drzavnom tuziteljstvu informaciju u kojoj tereti nacelnika Hadzica i poduzetnika Hasibovica da su od Nihada Imamovica, direktora Asa Prevent grupe, trazili 2,2 miliona maraka kako bi mu pribavili neophodnu dokumentaciju za izgradnju poslovnog centra u sarajevskom naselju Otoka.
Ovakvu ucjenu Imamovic je u proljece prosle godine prijavio federalnoj policiji, nakon cega je pocela tajna operacija pracenja i prisluskivanja aktera ove korupcijske operacije. Iz dokumentacije koju je Uprava policije FMUP-a proslijedila Tuziteljstvu BiH (rijec je o nekoliko hiljada stranica snimljenih na sastancima i presretnutim razgovorima izmedu centralnih licnosti) mogu se skicirati osnovne koordinate i personalne poluge ove afere. Dakle, Hasibovic prvo nudi Imamovicu i jos nekolicini investitora da im moze pomoci u legalizaciji izgradnje vec zapocetog poslovnog centra. Direktor "Asa preventa" to nacelno prihvata. Inace sve svoje poslovne objekte (iskljucivo koncentrirane na teritoriji Opcine Novi Grad; a takvih je 6-7) Imamovic je gradio na isti nacin i istom oprobanom tehnikom: otpocne radove bez ijednog jedinog dokumenta, cime opcinske vlasti dovede pred svrsen cin, a nakon toga uz malo "sitnih oblika paznje" (nikad vise od 10-20 hiljada maraka, "na kahvu") prisili opcinsku vlast da mu osiguraju neophodnu papirologiju.
Ovog puta je od visestrukog povratnika u funkciji "biznismen godine" Nihada Imamovica trazeno mnogo, mnogo, vise, previse novca - u pocetku prvo 3, a na kraju ("ako je za tebe, onda moze") svega 2,2 miliona KM, za uslugu da Hadzic ubijedi stranackog kolegu Marina Ivanisevica, tada predsjedavajuceg Gradskog Vijeca Sarajeva, da na dnevni red gradske zakonodavne vlasti uvrsti usvajanje urbanistickog plana prema kojem se legalizira vec poodmakla gradnja Imamovicoveg dzinovskog poslovnog centra na Otoci.
U jednom od transkripata koji vjerno "pokriva" posljednji dogovor na kojemu je utanacena tehnika primopredaje novca, jedan od sudionika razgovora (Hasibovic, ili Hadzic, nejasno je) navodi i usmjerava Imamovica (opce mjesto preuzeto iz filmova sa mafijaskom tematikom) kako izvrsiti primopredaju novca: "Stavis u torbu 2,2 miliona maraka i dodes u Bosnjacki institut; tamo te ceka ista takva torba, samo prazna, uzmes je i vratis se miran".
Paralelna istraga
I tu pocinje drugi, mnogo ambiciozniji i neuporedivo spektakularniji, krak, bolje receno visi nivo ovog nevjerojatnog kriminalno-pravosudnog "krimica".
Odmah nakon sto je Tuziteljstvo BiH "zaprimilo" Informaciju Uprave policije Federalnog MUP-a, pocelo je i paralelna istraga u Bosnjackom institutu, zaduzbini Adil-bega Zaulfikarpasaica, u kojoj su, pored ostalih, kljucni akteri Zlatko Lagumdzija i Husein Sejo Hasibovic, prvi kao predsjednik a drugi kao clan Nadzornog odbora Bosnjackog instituta. Naime, desetak najblizih srodnika Adil-bega Zulfikarpasica pokrenulo je parnicni postupak protiv rukovodstva Bosnjackog instituta zbog sumnje da je grubo prekrsen Zakon o naslijedivanju. Srodnici Adil-bega Zulfikarpasica tvrde da je pokraden i raznesen golemi dio naslijedene imovine koju je Adil-beg testamentom ostavio Bosnjackom institutu. Takoder tvrde da dio naslijedene privatne imovine mora pripasti najblizim srodnicima.
Sustina prigovora nezadovoljnih i razocaranih srodnika Adil-bega Zulfikarpasica odnosi se na neprecizno definiranu "ostavinsku masu". Srodnici naime tvrde da je ostao nedefiniran status privatne imovine Adil-bega Zulfikarpasica koju je on nastavio koristiti nakon sto je sklopio testament. A rijec je o neprocjenjivoj imovini koja se sastoji od nekoliko stanova (u Sarajevu i Cirihu), velikog broja umjetnickih slika, skupocjenog namjestaja i pokucstva te nakita i novca. Naprimjer, stan u Sarajevu, u novoizgradenoj zgradi u Jadranskoj ulici, u kojem je Adil-beg preminuo 21. jula 2008. godine, procjenjuje se na oko 1,5 miliona KM. Stan se prostire na oko 400 kvadratnih metara, opremljen je skupocjenim unikatnim namjestajem i ukrasen slikama nekih od najpoznatijih likovnih umjetnika svijeta. U njemu je Adil-beg boravio nekoliko posljednjih godina zivota a upuceni tvrde da je se u ovom stanu nalazila i metalna blindirana kasa sa sifriranom bravom u kojoj je pokojnik drzao novac, zlato i najvredniji nakit. U trenutku smrti, u noci 21. jula, s Adil-begom Zulfikarpasicem bila je samo jedna osoba - Jasna Beslagic, njegova vrlo bliska rodakinja (unuka polusestre) u koju je Adil-beg imao neograniceno povjerenje. Prema nekim pretpostavkama, u trenutku smrti u blindiranoj kasi nalazilo se oko 5 miliona KM - to je naime bio "prosjecan" iznos kesa s kojim je, tvrde upuceni, Zulfikarpasic raspolagao u svakom trenutku. Nista od ove imovine nije uvrsteno u testament.
Neuporedivo vredniju imovinu Adil-beg je imao u Cirihu, svom prijeratnom prebivalistu. U najelitnijem dijelu Ciriha imao je luksuznu vilu od preko 1000 kvadratnih metara s unutrasnjim bazenom, prostranim dvoristem i garazom u kojoj je bilo nekoliko vrlo skupih automobila. Medu ostalim i Rolls-Royce vrijedan preko 2 miliona eura.
Nista ni od ove imovine nije uslo u "ostavinsku masu". Srodnici Adil-bega Zulfikarpasica, koji se smatraju zakonskim nasljednicima, tvrde da je golemi dio privatne imovine preko noci razgrabljn i raznesen i da je na taj nacin prekrsen glavni postulat Zakon o nasljedivanju kojim je preciziran postupak utvrdivanja i raspolaganja naslijedenom imovinom.
Ponistena volja testatora
U ovom Zakonu izricito se navodi da je samo sud nadlezan za utvrdivanje i raspodjelu naslijedene imovine, bilo da je rijec o testamentarnim ili pak zakonskim nasljednicima. No, u slucaju privatne imovine Adil-bega Zulfikarpasica, testamentarni nasljednici nisu cekali odluku suda nego su imovinom poceli raspolagati prije provedenog zakonskog postupka. Advokati srodnika Adil-bega Zulfikarpasica, Muhamed Spaho i Mirhad Šurdevic, odlucno negiraju prigovor kako srodnici namjeravaju oboriti testament i "ponistiti" volju testatora.
"Bosnjacki institut je zivotno djelo Adil-bega Zulfikarpasica. To je zaduzbina data BiH i Sarajevu. Nasi klijenti, zakonski nasljednici, zele da u cijelosti bude ispostovana volja Adil-bega Zulfikarpasicca, kako u pogledu porodice, tako i prema Bosnjackom institutu. Porodica ima i duznost voditi racuna da ta volja bude provedena na transparentan nacin i da se dio imovine koju je Adil-beg naumio ostaviti Bosnjackom institutu zaista i preda tom institutu na upravljanje", stoji u saopcenju advokata koji su reagirali na razlicite, cesto vrlo zlonamjerne medijske spekulacije.
Nasuprot ovim tvrdnjama, advokat Bakir Pasic, koji je u testementu imenovan za pravnog zastupnika Bosnjackog instituta, tvrdi da rodbina "nema nikakvog razloga da se brine o sudbini Bosnjackog instituta".
"Adil-beg je svojom posljednjom zeljom, odnosno testamentom rekao da sva njegova pokretna i nepokretna imovina ostaje Bosnjackom institutu. Adil-beg je znao da ce nakon njegove smrti biti mnogo ociju uprtih u njegovo bogatstvo i zatio je ostavio testament. Sta ce biti s novcem, slikama, zlatom, kucama, stanovima, raznim umjetninama i vrijednostima, odlucit ce nadlezni sud", kaze Pasic.
Upravo u tome i jeste sustina spora: naslijedenu imovinu testamentarni nasljednici poceli su koristiti znatno prije odluke suda, zbog cega su zakonski nasljednici (desetak najuzih srodnika Adil-bega Zulfikarpasicca) odlucili pokrenuti parnicni postupak.
Ocito, spor oko vrijedne imovine Adil-bega Zulfikarpasica vjerovatno ce se raspetljati u paketu s istragom koja se vodi u slucaju "Reket" s pocetka teksta.
Zulfikarpasiceva imovina procjenjuje se na oko 300 miliona eura
Mada je od sluzbenog otvaranja testamenta Adil-bega Zulfikarpasica proteklo vise od godinu dana, jos je uvijek nepoznata ukupna vrijednost naslijedene imovine. Prema najgrubljim procjenama, radi se o imovini vrijednoj preko 300 miliona eura, koja se manjim dijelom sastoji od nekretnina a znatno vecim dijelom od akcija i korporativnih dionica.
Nakon preseljanja u BiH, Zulfikarpasic je u Sarajevu kupio i izgradio veliki broj zgrada, stanova, kuca i poslovnih prostora u najelitnijim dijelovima grada. Rijec je o impresivnom stambeno-poslovnom kompleksu od preko 50.000 kvadratnih metara koji Bosnjacki institut daje pod najam i obezbjeduje novac za finansiranje vlastitih programskih aktivnosti.
U Cirihu, gdje je zivio do pred rat i gdje je osnovao Bosnjacki institut, Adil-beg Zulfikarpasic takoder ima vrijednu imovinu: privatnu rezidenciju procijenjenu na 10-ak miliona eura i poslovnu sestospratnu zgradu vrijednu preko 50 miliona eura. Sve berzanske operacije Zulfikarpasic je vodio iz Ciriha i Njujorka, gdje je takoder imao stan. U njegove vrednije nekretnine ubraja se i raskosna vila na Azurnoj obali vrijedna preko 30 miliona eura.
Deset cuvara vakufa
Adil-beg Zulfikarpasic i njegova supruga Tatjana (rodena Niksic) nisu imali djece i svi zakonski nasljednici su zapravo potomci Adilovih mnogobrojnih sestara i brace. Adilov otac Husein-beg Zulfikarpasic, ugledni veleposjednik i dugogodisnji gradonacelnik Foce, zenio se cetiri puta i u svakom braku imao je djecu. U posljednjem braku, sa suprugom Zahidom (rodenom Cengic) imao je sina Adila i kcer Aisu udatu Hasibovic, ciji je sin Husein Sejo Hasibovic, vlasnik gradevinskog preduzeca Butmir. Od petnaestak najblizih srodnika (sestrica i bratica), u najuzu upravu Bosnjackog instituta usla su samo tri: Husein Hasibovic, Muhamed Hadziomerovic i Jasna Beslagic. Pored tri najbliza srodnika, u Upravni odbor Bosnjackog instituta usli su jos i Zlatko Lagumdzija, predsjednik, Faris Gavrankapetanovic, dopredsjednik, te clanovi Mirsad Kurtovic, Bakir Pasic, Fehim Skaljic, Enes Karic i Fahrudin Rizvanbegovic.
(slobodna bosna)
|
