Za vrijeme toplih ljetnih večeri u avlijama je počinjala večernja sjedeljka-akšamluk na kojem su se sastajali članovi porodice i bliže rodbine. Ovi večernji razgovori uz bogatu trpezu započinjali su oko akšama i trajali nekad čak do zore.
Ugodan razgovor i jelo, nerijetko je bilo prekidano tihim pjevušenjem, praćeno muzičkom pratnjom. Brojni su instrumenti korišteni u ovakvim prilikama, a mnogi od njih su i dan danas u upotrebi. U upotrebi je bio instrument koji je ko imao ili znao da svira. Svaka epoha ima i svoj omiljeni instrument.
To su: saz, tambura, def, klarinet, violina, harmonika i dr.
Jedanput sedmično organizovana su tzv. SIJELA kojima je prisustvovao veliki broj uzvanika i prilikom kojih se služilo 20-30 različitih jela.
Ovakvi susreti bili su osmišljeni igrom narodnih kola, pjesmom i sviranjem. Veoma često je na ovakvim sijelima dolazilo do prvog susreta i upoznavanja mladića i djevojke. Zbog običaja, njihovo daljnje druženje tj. ašikovanje odvijalo se prema utvrđenim pravilima: na kapiji ili ašik-pendžeru koji su sprječavali fizički dodir između mladića i djevojke. Jedan od načina udvaranja prilikom ovakvih susreta bila je i SEVDALINKA.
Sevdalinka je bosanska ljubavna pjesma kojom su se mladić i djevojka nadpjevavali.
Riječ "sevdah" ima značenje ljubavne čežnje i zanosa. Mnogobrojne sevdalinke su ostale sačuvane i do današnjih dana.
Mnogi evropski pjesnici bili su impresionirani ljepotom sevdalinke. Tako je slavni Henrih Hajne preveo sevdalinku kod nas poznatu pod nazivom "Kraj tanahna šadrvana" i objavio je pod imenom "Azra". I danas je sevdalinka veoma popularna među mladima u Bosni i Hercegovini.
Pa, ko bi mogao da ima najvece zasluge za promociju ove sevdalinke ne samo na bosanskom jeziku, vec i na njemackom jeziku do jedne od nasih zvjijezda sevdaha, kao sto je to Hanka Paldum. Naime, jedna od interesantnih interpretacija ove sevdalinke je od strane malopoznate Marije Sestic, pa je zato valja i prikazati.