Akademik Ibrahimagić prije dvije godine predao studiju: Ni Bakira Izetbegovića nije briga za Sutorinu

Sutorina teritorijalno pripada BiH, ali ju je politika potpuno zapostavila, kaže prof. Ibrahimagić

Ibrahimagić: Obraćao se i Asimu Sarajliću i Šefiku Džaferoviću (Foto: F. Fočo)

19.08.2012.

Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Federacije BiH i bivši profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, akademik Omer Ibrahimagić još je jedan od odličnih poznavalaca slučaja “Sutorina”, drugog bh. izlaza na more, a koji sada nije u vlasništvu Bosne i Hercegovine. Za naš list objašnjava na koji bi način BiH trebala riješiti pitanje Sutorine i Kruševca sa Crnom Gorom, kako joj je oduzeta Sutorina i kako je došlo do neustavnog prekrajanja granice.

Svoju studiju o vraćanju teritorije od Crne Gore našoj zemlji prof. Ibrahimagić predao je prije dvije godine bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću. No, ni on, kao ni Haris Silajdžić ranije, ali ni Željko Komšić, i pored obećanja, nije učinio ništa da pokuša riješiti ovaj slučaj u korist BiH.

Uredba ministra

Profesor Ibrahimagić kategoričan je da Sutorina teritorijalno pripada BiH, ali ističe da ju je politika potpuno zapostavila iako je, kako potcrtava, pitanje povrata imovine jedno od najvažnijih za našu zemlju.

- Pitanje Sutorine trebalo bi prvo ići na sjednicu Predsjedništva BiH. S obzirom na to da ovaj izlaz na more smatram veoma značajnim za našu zemlju, kompletan materijal o historijskim činjenicama i pravim granicama BiH dao sam Bakiru Izetbegoviću i zamolio ga da o svemu upozna i druge članove Predsjedništva te da o tome zauzmu stav prije nego što se potpiše ugovor o granici s Crnom Gorom. To sam uradio ujesen 2010. Nemam povratne informacije da li je Predsjedništvo BiH raspravljalo o tome. No, jasno je da do sada ništa nisu uradili – kaže Ibrahimagić.

Osim Izetbegoviću, materijal o granicama BiH predao je i drugim članovima iz vrha Stranke demokratske akcije, poslanicima u Parlamentarnoj skupštini BiH Asimu Sarajliću i Šefiku Džaferoviću. Ali, ni to nije bilo ni od kakve koristi i pored Ibrahimagićevih savjeta da Parlament BiH treba imati svoj odbor koji će pratiti tehničke pripreme razgraničenja između susjednih država.

- U proces povrata imovine treba uključiti i Vijeće ministara. Džaferovića sam posjetio kao predsjednika Ustavne komisije, jer pitanje Sutorine mora ići i na Ustavnu komisiju. Do sada nema nikakvih rezultata – razočaran je ugledni profesor.

Prema njegovim riječima, vlasti u BiH koje su uspostavljene 1945. godine, propustile su da postave pitanje povrata dviju katastastarskih općina Sutorina i Kruševica, koje su, u sastavu Trebinjskog sreza, pripadale primorskoj općini.

- Riječ je o teritoriji koja je unesena u Kraljevinu Jugoslaviju 1918. u granicama koje je utvrdio Berlinski kongres 1878., kada je dat mandat Austro-Ugarskoj da upravlja BiH, umjesto dotadašnjeg Osmanskog carstva. Bilo je prirodno i logično da BiH izađe iz Drugog svjetskog rata s teritorijom koju je unijela u Kraljevinu Jugoslaviju. Sutorina je, međutim, 1936. izdvojena iz teritorije BiH Uredbom tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova – potvrđuje Ibrahimagić informacije koje je u prethodna dva broja našeg lista dao i ugledni profesor emeritus Jusuf Mulić.

Najjača argumentacija

Akademik Ibrahimagić napominje da je, prema Ustavu iz 1946. godine, Narodna skupština BiH trebala odlučivati o granicama tadašnje Narodne republike BiH, ali ta procedura nije ispoštovana.

- Ove dvije katastarske općine Kruševica i Sutorina nisu date Crnoj Gori, jer ona tada nije postajala kao politički entitet. Crna Gora nije mogla da automatski u svoj sastav uzme ove dvije katastarske teritorije, jer su obje pripadale BiH – pojašnjava Ibrahimagić, dodajući da je u to vrijeme trebalo preispitati uredbe koje su dirale u teritorije, ali ni to nije učinjeno, a da jeste, takve uredbe ne bi mogle biti primijenjene.

Profesor Ibrahimagić smatra da se Sutorina može vratiti te, također, navodi da je Badinterova komisija pred sobom imala i pitanje granica i da je zaključeno da u ovakvoj vrsti sporova, ukoliko ne dođe do saglasnosti između država, to, onda, podliježe međunarodnoj arbitraži.

- Zahtjev za ispravku morske granice s Crnom Gorom i povrat područja Sutorine Bosna i Hercegovina može podnijeti Međunarodnom sudu pravde u Hagu, ali je sudska procedura veoma dugačka, dok je arbitraža kraći put. Ukoliko u slučaju Sutorine i Kruševice ne bude postignuta saglasnost između BiH i Crne Gore, što bi bila smetnja za potpisivanje ugovora o granici, trebalo bi se ići na međunarodnu arbitražu. I jedna i druga strana pred arbitrom podnose dokumentaciju i argumentaciju. Naša najjača argumentacija jeste da Austro-Ugarska 1878. godine nije mogla ući u BiH, a da Berlinskim kongresom nije precizno bila utvrđena granica BiH. S tom granicom BiH je imala dva izlaza na more, jedan kod Neuma, a drugi kod Sutorine – kaže Ibrahimagić te dodaje da je normalno da potražujemo svoju teritoriju.

Svi dokazi nalaze se u Beču i Dubrovniku

Još jedan sagovornik našeg lista, magistar međunarodnog privatnog prava Hasan Hadžiavdić ističe kako je najvažnije u povratak imovine i terotorija BiH uključiti politiku. Cijeni da tijela koja rade u Ministarstvu civilnih poslova BiH, ne mogu sama riješiti pitanje granice.

- Parlament BiH treba sagledati ovo pitanje i izabrati parlamentarno tijelo koje će raditi na rješavanju međudržavnih granica – kaže Hadžiavdić.

I on napominje da je BiH u Kraljevinu SHS ušla s granicama utvrđenim od Berlinskog kongresa tako da je, kada je istupila iz Kraljevine, trebala i da iznese teritoriju s kojom je ušla. Iznosi da se određivanje granica međunarodno priznatih pravnih subjekata vrši prema međunarodnom pravu.

- Kako su BiH i Crna Gora kandidati za ulazak u euroatlantske integracije, jedan od uvjeta je da imaju utvrđene granice. Zbog toga smatramo da međudržavna komisija za utvrđivanje međusobnih granica mora poštovati postojeće granice o razgraničenju s Crnom Gorom, koje je utvrdio Berlinski kongres – napominje Hadžiavdić.

Pojašnjava da mišljenje broj 3., stav 2, Badinterove arbitraže određuje da će se “demarkacione linije između Hrvatske i Srbije ili između Srbije i BiH ili, eventualno, između drugih susjednih nezavisnih država, moći mijenjati samo putem slobodnog i međusobnog dogovora”.

- Dio teritorije BiH Sutorinu i Kruševicu treba vratiti BiH, jer niko nema pravo da se odriče državne teritorije. To pripada samo narodu kao nosiocu izvorne suverenosti BiH. Svi dokazi o granicama BiH koje je imala izlaskom iz Austro-Ugarske, nalaze se u Beču i Dubrovniku te se mogu osigurati diplomatskim putem – ističe Hadžiavdić.

Za AVAZ,
Autor A. NUHANOVIĆ


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.