Alifakovačka česma danas krasi centralni trg u Rimu

Snažna vrela poslužila su vakifima za gradnju vodovoda

Alifakovačka česma jedna je od brojnih u Sarajevu / FOTO: Arhiva

Sarajevska kotlina sigurno ne bi bila ovakva da božijom voljom nisu po njoj razasuta mnoga vrela. S obronaka okolnih planina izvire više stotina vrela koja se potocima spuštaju prema Miljacki. Neka vrela su slabija, a neka snažnija, a baš ta snažnija poslužila su vakifima da počnu graditi vodovode na koje će se kao đerdani nizati česme.

Natkrivene strehom

Arhitekta i dobar poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija ističe da je u gradu sve bilo povezano s vjerom pa su i tolike česme proizlazile iz Kur'anskih ajeta.

- Sarajlije su bile čvrsto vezane i za preporuku poslanika Muhammeda, a.s., da se vode dovode u gradove i da se kopaju bunari te da je to hajr koji će graditelju neprestano donositi dobra djela. Sarajevske česme su se pravile od kamena hreše s koritom i češmetašem, odnosno čeonim kamenima. Neke su bile ukrašene frizovima, a neke i nišama. Nerijetko su bile natkrivene strehom - kazao je Garibija.

Na tim češmetašima arapskim pismom pisani su ajeti i stihovi pjesnika u kojima se mogu otkriti godina gradnje česme, ime vakifa, kao i atmosfera u starim mahalama. Kovane željezne cijevi iz kojih na česmama teče voda nazivaju se lule.

 

Garibija: Atmosfera u mahalama

- Najviše česmi bilo je s jednom lulom, a neke su imale i dvije, poput one koja i danas stoji pred Begovom džamijom. Dvostruke česme su se zvale ćifte-česme, trostruke učlije-česme, a one s četiri i više lula sura-česme. Lijep primjer četverostruke česme danas se može naći u dvorištu Kuršumli medrese. Ljepotu sarajevskih česmi potvrđuje i to da je Grad Sarajevo Rimu poklonio repliku Alifakovačke česme, koja danas krasi jedan od njegovih centralnih trgova - pojašnjava Garibija.

Sokaci i trgovi

Dolaskom Autro-Ugarske Sarajevo je imalo 21.377 stanovnika i 101 džamiju, a svaka od tih džamija imala je česmu, a pored toga bilo ih je dosta po sokacima i trgovima. Austrougarske vlasti su zatekle ukupno 157 česmi.

Mimo običnih česmi, postojale su i sindžiruše, posebne česme kod kojih voda iz korita nije tekla vani na kanal nego je posebnim sistemom vođena do druge česme. Sindžiruše bi imale tas s lancem koji se zatvarao kada se prao veš ili napajala stoka. Sarajevo je imalo dvije ovakve česme s mehanizmom koji je omogućavao da se očuva čistoća vode.

Dvije vruće česme

Posebnost su i vruće česme, a Evlija Čelebija u svom putopisu zabilježio je dvije takve. Jedna je bila kod Careve, a druga kod Begove džamije. Tu se voda u posebnim kazanima zagrijavala za uzimanje abdesta u zimskom periodu. U hladnim sarajevskim zimama znalo se desiti da skoro sve česme zalede, a u sušnim vremenima mnoge su znale i presušiti. Mula Mustafa Bašeskija u svojoj hronici je zabilježio da su se početkom zime 1795. smrznuli sve česme, sva vrela i sve tekuće vode - ističe Garibija.

Mjesta za ašikovanje

Koliko su česme bile značajne i ulice su po njima dobivale imena. U kvartovima gdje bi se rađala više muška djeca, prozvale bi se muške česme pa su tu dolazili i stanovnici drugih mahala. S druge strane, postojale su i djevojačke, za koje se vjerovalo da će djevojkama donijeti brzu udaju. Djevojačke česme bile su ujedno i sastajalište sarajevske omladine i mjesta za ašikovanje - navodi Garibija.

DNEVNI AVAZ,objavljeno: 14.04.2013
Autor: A. NALO


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.