Austro-ugarska vojska zauzela Tešanj

04. septembra 1878. godine, general – major Ludwig v. Pistory, komandant 71. Infanterie Brigade, I pješadijske divizije, bez otpora je zauzeo Tešanj.

Tešanj

S obzirom na slabljenje Osmanskog carstva u XIX stoljeću, austro-ugari su bivali sve odlučniji da krenu u pohod na Bosnu, te da je preotmu od Osmanlija. Bilo je lahko primijetiti da će se Osmanlije ubrzo i povući iz Bosne, zbog slabljenja vlasti. Učeniji ljudi u Bosni su znali za to, te su se zbog toga, u nekim gradovima, i pribojavali dolaska austro-ugarskog okupatora. Odlukom Gradskog vijeća Tešanj, 1878. godine, upućena je delegacija grada glavnokomandujućem generalu Josipu filipoviću u Kotorsko, u sastavu: Derviš Đonlagić, Hasanbeg Mujagić, Hadži Avdo Mešić i Hadži Bećirbeg Đonlagić s ponudom da se grad Tešanj preda austro-ugarskoj vojsci bez otpora. General Filipović ih je zadržao kao taoce. 04. septembra 1878. godine, general – major Ludwig v. Pistory, komandant 71. Infanterie Brigade, I pješadijske divizije, bez otpora je zauzeo Tešanj.

U Tešnju su 1883. godine postojale slijedeće mahale: Sukija (čaršijska),Orudž – Sofi, Hadži Nesuh, Abdi – paša, Haramani i (Srpska) Varoš.

Prva apoteka u Tešnju osnovana je 1884. godine. Apoteku je osnovao Mr. Pharm. Petar Misitas.

1885. godine osnovana je gruntovnica u Tešnju i otvorena Allgemeine Elementar Schule (Osnovna – opća škola).

Prva ambulanta u Tešnju otvorena je 1885. godine, a prvi ljekar bio je Dr. Med. Jaroslav Wertheimer. Te iste godine sagrađena je i zgrada kotara u Tešnju.

Prvi hotel u Tešnju otvoren je 1897. godine i zvao se „ANGELUS“. Imao je samo četiri ležaja. Tešanj danas, nažalost, nema hotela.

   
Kada je riječ o kulturno-istorijskom naslijeđu različitog doba, različitog porijekla i pripadnosti, njihov broj i obim i pored brojnih nedaća predstavlja, još uvijek, šaroliki milje jednog prostora u čijem fokusu su se, kroz historiju, prelamala i  održavala sva značajnija bosansko-hercegovačka zbivanja. Prema podacima Centra za naslijeđe BiH, lista kulturno-historijski vrijednosti općine Tešanj podijeljena je na Prahistorijski period, Antički period, Srednjovjekovni period, Osmanski period i Austro-ugarski period i dalje. Tako  iz prahistorijskog perioda postoji 11 lokaliteta na području općine, antičkog perioda 2, srednjovjekovnog perioda 23 , osmanskog perioda 14  i Austro-ugarskog perioda 9 lokaliteta.
Nažalost, u općini Tešanj ne postoji adekvatna asocijacija ili Služba za praćenje konzervatorsko-restauratorske zaštite, razumijevanja, i potrebne pažnje visokog stručnog nivoa, što je važan nedostatak dosadašnjeg očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.


Historija.ba
04.09.2016


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.