Brexit bi mogao izazvati poremećaje na poljoprivrednom tržištu EU

Poljoprivredne i prehrambene firme u Evropskoj uniji možda će platiti veliku cijenu ako se stvore nove trgovinske barijere i smanji interes britanskih potrošača za proizvodima poput irskog cheddara, francuskog vina i danske slanine, upozoravaju stručnjaci i oni koji zastupaju interese tog sektora.

Na to su upozorili iz najvećeg evropskog udruženja poljoprivrednih proizvođača Copa-Cogece, koje je objavilo preliminarno izvještaj na 156 stranica samo mjesec dana nakon što je krajem marta Britanija formalno izvijestila Bruxelles da će se povući iz Evropske unije.

- Poljoprivrednici ne bi trebali platiti cijenu neke političke odluke - izjavio je predsjednik Cogece Thomas Magnusson, aludirajući na rizik trgovinskih barijera nakon Brexita poput carina.

Poljoprivrednici u ostatku 27-člane EU mogli bi se suočiti s velikim teškoćama kod izvoza na tako jedno važno tržište kao što je Britanija - neto uvoznik - ako London i Bruxelles nakon Brexita ne postignu sporazum o slobodnoj trgovini.

Cijene bi mogle snažno porasti ako Britanija napusti carinsku uniju u sklopu 'teškog' Brexita, a što britanska premijerka Theresa May nije isključila ako ne dogovori nove trgovinske uvjete kakve bude željela. Britanski potrošači tada bi vjerojatno kupovali manje poljoprivrednih proizvoda iz EU na koje su navikli u posljednja četiri desetljeća.

Oni koji bi, kako upozoravaju autori tog izvještaja, mogli najviše izgubiti su proizvođači voća, povrća, govedine, mliječnih proizvoda i vina - na koje otpada golemi dio od 45 milijardi eura u godišnjem EU izvozu hrane i poljoprivrednih proizvoda u Veliku Britaniju.

Iz Copa-Cogece, čija je punopravna članica i Hrvatska poljoprivredna komora, poručuju da se čvrsto nadaju da će Evropska komisija proračunima za 2019. i 2020. obuhvatiti "odgovarajuće instrumente za krizni menadžment" kako bi pomogla poljoprivrednicima pogođenim svim negativnim posljedicama Brexita.

Poljoprivreda je 17. na listi britanskog izvoza u EU, daleko iza automobilske industrije, dok je Britanija neto uvoznik poljoprivrednih proizvoda iz EU.

Nove trgovinske barijere također bi pogodile i britanski izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU u godišnjem iznosu 11 milijardi funti (14 milijardi dolara), ponajprije vodećih proizvoda, poput škotskog viskija i britanske janjetine.

- Bilo bi pogrešno gledati izolirano samo jednu granu ili sektor. Pregovori neće biti samo o poljoprivredi, oni će se voditi o cjelokupnoj privredi - kazao je profesor Allan Matthews, s Trinity Collegea u Dublinu.

Pet zemalja članica EU posebno brine kako će se odvijati pregovori u području poljoprivrede - Njemačku, Francusku, Španjolsku, Belgiju, Holandiju i Irsku.

Glavobolje zadaje i činjenica da je Britanija neto uplatilac u proračun EU. Brzi izračun temeljen na britanskom doprinosu i dijelu proračuna koji se rezervira za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) ostavio bi proračunsku rupu od gotovo tri milijarde eura.

- Svi znamo koliko je teško uvjeriti zemlje da uplaćuju više u EU proračun. To je očito nešto u pogledu čega ne znamo kakav će biti ishod - zaključio je, među ostalim, profesor Matthews.

Izvor: FENA

08.06.2017


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.