Domaći političari ne haju za kritike

Naš je objektivni problem što izabrani dužnosnici u vladama entiteta olako obećavaju sve i svašta, a s druge strane nemamo privredu, kaže Pavlović

Ambasadori UO PIC-a upozorili na preuranjenu kampanju / Foto: Arhiv

Nakon što je po završetku zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (UO PIC) naglašeno da je “vladajućim organima BiH više stalo do izazivanja krize, nego do napretka”, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Safet Softić kazao je za Oslobođenje da se tokom sastanka članova kolegija oba doma PSBiH sa članovima PIC-a u njihovim izlaganjima mogao osjetiti određeni kritički ton, a koji se kasnije našao i u saopćenju poslije dvodnevnog zasjedanja.

Čist teren

- A to je da su političke rasprave o BiH u jednoj značajnoj mjeri usporile proces reformi, da postoji uistinu veliki zastoj i da ga treba otkočiti, kazao je Softić.

Smatra da do kraja godine “još imamo poprilično dobre uslove da uradimo dosta posla koji je pred nama, pa i kad je riječ o teškim temama poput promjena Izbornog zakona”.

- Vjerujem da su određene političke krize koje su početkom ove godine izazvane u našem javnom prostoru, uzrokovane određenim političkim činjenicama, na neki način i dovele stranke u poziciju, kako to većina članova PIC-a konstatira, da se osjeti ta predizborna kampanja u BiH. Mislim da za to više ne postoje razlozi i da mi do kraja godine imamo čist teren da pristupimo nastavku reformi i ubrzanom evropskom putu i da na tom putu što više posla uradimo, kako bismo ishodili taj kandidatski status početkom iduće godine, kazao je Softić.

Srećko Latal, politički analitičar, mišljenja je da poruke koje su članovi PIC-a uputili političari neće shvatiti “zato što te poruke dolaze već jako dugo”.

- Oni ne haju na te poruke sve dok građani BiH ne stave do znanja svojim političkim predstavnicima šta od njih hoće, a šta od njih neće - političari će uzimati za shodno da rade što hoće i to je upravo ono što rade, kaže Latal.

Mišljenja je da se međunarodna zajednica, prije svega EU, ako hoće da potpomogne deblokiranje političkog procesa u BiH, treba malo drugačije angažirati - biti puno konkretnija.

- S druge strane, imajući u vidu sve procese koji se dešavaju u svijetu, rastući unutrašnji problemi u Americi, u EU, mislim da je jasno da svijet više niti može niti hoće da rješava pitanje BiH, probleme Balkana i da je najviše na nama da odlučimo u kakvoj ćemo zemlji živjeti, naglašava Latal.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodi da je situacija u BiH postala prilično neobična i pomalo specifična.

- S jedne strane imamo intencije, želje, sugestije, preporuke Svetske banke, MMF-a, EK-a, koje praktično imaju neki svoj program. Taj program vrlo često ne korespondira sa realnom životnom situacijom u BiH. Mi smo u situaciji da forsiranje izgradnje autoputeva putem povećanja akciza na gorivo od 15 posto plus PDV, što je praktično 18 feninga po litru, vodi zemlju u novo zaduživanje, novo opterećenje svih građana koji koriste gorivo bilo koje vrste u dnevnom životu.

 

S druge strane, nemamo privredu koja treba takve autoputeve i koja bi trebala da kroz svoj profit na koji plati porez finansira takve autoputeve. O nekoj varijanti koncesija se i ne govori. Dakle, čitav problem koji mi objektivno imamo je što s jedne strane naši izabrani dužnosnici u vladama entiteta vrlo olako obećavaju sve i svašta bez realnog osnova i konsultacije sa građanima, računajući na vojničko ponašanje svojih predstavnika u skupštinama i parlamentima po sistemu dizanja ruku za svaki predlog ili odluku koju bilo koja vlada sačini, bez obzira na to šta to u praksi ili u životu za građane znači, kaže Pavlović.

Državni poslanik iz SDP-a Saša Magazinović kaže nam kako bi mu bilo drago ako bi poruke koje su došle nakon sjednice PIC-a, a posebno izjava visokog predstavnika, značile da su ponovo odlučili konzumirati svoj mandat u potpunosti.

- Koliko god je odgovornost na domaćim političarima, posebno onima koji su bazno koncentrisani na izazivanje kriza i tenzija kako bi u tom haosu ostali na vlasti, toliko je činjenica da su upravo takvi domaći političari ohrabreni izostankom reakcije međunarodnih predstavnika na sve loše stvari koje rade, pa čak i antidejtonsko djelovanje. Jedan od najboljih primjera je Milorad Dodik, koji godinama prkosi predstavnicima međunarodne zajednice od kojih većina svojim nečinjenjem pomaže da nastanu mali dodici u svim krajevima BiH, ističe Magazinović.

Pozicija jačeg

Državni poslanik Amir Fazlić (SDA) kaže da je ova stranka za reforme, evropski put i da sve to brže ide.

- Ali, vidimo kakva je situacija. Uvijek kad stvari krenu naprijed, nađe se neko ko koči. Nažalost, gdje god su reformski zakoni, uvijek se traži razlog da se neke stvari ne donesu, da se opstruiraju. Mogu reći da je SDA opredijeljena za reforme, a bez razgovora i kompromisa nema napretka u BiH, kaže Fazlić.

Predrag Kožul, poslanik HDZ-a u PSBiH, smatra da je politička situacija u BiH dosta složena i da imamo jednu vrstu krize sa različitih strana.

- HDZBiH pokušava biti konstruktivan u svakom elementu. Tako da tu kritiku uvažavamo, ona je na neki način na mjestu, ali svi moramo pokušati tražiti kompromis. Ima dosta situacija gdje se nastupa s pozicije jačeg.

Više puta smo kazali da je dijalog došao iz puno razloga u slijepu ulicu. Imamo vrlo upitnu parlamentarnu većinu na državnoj razini. Imamo niz problema i na ovim ostalim razinama i unatoč tome neke stvari ipak idu naprijed, pa se nadam i ova priča koja se tiče kandidatskog statusa. Očekujem da ćemo u sljedećem razdoblju ostvariti iskorak, poručuje Kožul.

Izvor: Oslobođenje.ba







Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.