Franjevci neprekidno djeluju od 1291. godine

Dolazak i širenje katoličanstva

Latinluk, mahala u kojoj su se franjevci nastanili

Od početka izgradnje Sarajevo je bilo multikulturni grad, oduvijek je pružao dobrodošlicu svim religijama. Utočište u kotlini pronašlo je i katoličanstvo, čiji su nosioci kroz historiju bili bosanski franjevci, kazuje Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Sloboda franjevcima

-
Još od 1291. godine djeluju u BiH neprekidno kroz vjerske, književne, kulturne i socijalne aktivnosti. Veliku podršku imali su i od sultana Mehmed Fatiha, koji je po osvajanju Bosne 1463. godine izdao Ahdnamu u kojoj se bosanskim franjevcima garantiraju zaštita, sloboda djelovanja i vjeroispovijesti. To će biti začetak jednog novog multireligijskog duha u Bosni - govori Garibija.

U novonastalom gradu dio franjevaca nastanio se u poznatom Latinluku, mahali koja se nalazila na desnoj obali Miljacke oko Latinske ćuprije.

- Po toj mahali je i sama ćuprija dobila ime. Požari koji su često harali Sarajevom nisu poštedjeli ni ovu zajednicu pa je poznato da je Latinluk dva puta stradao. Osmanlije će pri obnovi Latinluka dati dozvolu i pomoći izgradnju nove crkve u Muhurdarija sokaku, u neposrednoj blizini Konaka u Bistričkoj mahali - ističe Garibija.

Prema njegovim riječima, nakon dolaska Austrougara iz kuće Sime Sokolovića 1879. godine krenula je druga vatrena stihija koja je progutala čitav Latinluk, čaršiju... Latinluk se nikada nije obnovio, a Latinska ćuprija je ostala kao sjećanje na njega.

- U nukleusu života katoličke zajednice sagrađeni su župna crkva, franjevački samostan, bogoslovija i na kraju danas poznata Crkva cv. Ante Padovanskog. Ulica u kojoj je ovaj ansambl podignut dobila je naposljetku i ime Franjevačka. Projektanti velikih zdanja bili su Josip Vancaš i Carl Panek, koji su svojim objektima zapečatili današnju Franjevačku ulicu, koja se proteže od Konaka do Megare - pojašnjava Garibija.

Poštovanje sugrađana

Očito je da naša multikulturalnost nije samo u zgradama, a to je najvidljivije za vrijeme ponoćke, kada se ovdje tradicionalno osim katolika okupljaju i pripadnici drugih religija, pokazujući tako dobrosusjedski duh i poštovanje prema svojim sugrađanima. Muslimani ovom posjetom čuvaju amanet koji im je ostavio sultan Mehmed Fatih u svojoj Ahdnami.

Zvuk ezana i zvona

-
Gradnja franjevačke crkve u neposrednoj blizini Careve džamije i Konaka kao političkog sjedišta bosanskih vezira pokazatelj je prastare tolerancije Sarajeva još u doba osmanske uprave. Kompleks koji postoji i danas napravljen je u srcu dominantno muslimanske mahale, ali nikada nije bio predmet bilo kakve netrpeljivosti ili napada. Tu se isprepliću zvukovi ezana iz pet džamija, a s visokog tornja crkve zvono se oglasi svakih 15 minuta - ističe Garibija.

 18.08.2013.  09:59 | Autor: A. NALO


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.