Izbjeglička politika u Drugom svjetskom ratu: Švicarska je vratila više izbjeglica nego što se ranije vjerovalo

Švicarska je u Drugom svjetskom ratu odbila više zahtjeva izbjeglica za ulazak u zemlju nego što je ranije bila poznato. Jedna ženeviska disertaciju izaziva zabunu.

Autor: Jörg Krummenacher

 

Dvije decenije je ženevska historičarka Ruth Fivaz Silbermann radila na svojoj disertaciji. U njoj opisuje sudbinu jevrejskih izbjeglica koji su u toku Drugog svjetskog rata na zapadno dijelu švajcarske granice tražili dozvolu za ulazak. Rezultati njenog studioznog rada u velikoj su mjeri postali prilično cijenjeni od strane historičara: "Autorka je uspješno došla do novih i uzbudljivih spoznaja", zaključio je emeritus profesor historije u Cirihu Jakob Tanner,član Nezavisne komisije eksperata Švajcarska - Drugog svjetskog rata (UEK). "Disertacija Teze Ruth Fivaz važna je za zapadnu Švicarsku", priznaje također i Guido Koller iz švicarskog Saveznog arhiva.

 

16000 odbijenih viza

 

Ruth Fivaz je svojim radom o  Švicarsko-Francuskoj granici ispunila prazninu u obradi švajcarske politike prema izbjeglicama. Onda je, obzirom na rezultate svojih istraživanja, navela brojku od 16.000 odbijenih viznih zahtjeva izbjeglica. "Ova brojka je nova", kaže Guido Koller. To je 1500 više od broja kojeg je UEK zabilježila kao 14.500 odbijanja, kojeg inače navode švicarske ambasade i predstavništva u inostranstvu. Zahtjevi za ulazak u zemlju potiču od Jevrejki i Jevreja. Magnituda 16.000 odbijenih viza na prvi pogled se poklapa sa brojevima koje je Guido Koller naveo u svom novom istraživanju. Rezultati istraživanja će se početkom septembra pojaviti u obliku knjige pod naslovom "Mjesto bijega Švicarska". Tako bi trebalo biti jasno: Švajcarska je u Drugom svjetskom ratu odbila više jevrejskih izbjeglica nego što je ranije bilo dokumentovano.

 

St. Gallen je tokom rata izbjeglice isporučivao direktno u Gestapo

 

■ Basel-Stadt kanton bio je taj koji se za izbjeglice pokazao kao najhumaniji i ponekad se otvoreno okretao protiv odbijajućeg stava Saveznog vijeća. Ipak, Basel je izbjeglice vraćao. Na primjer, za oktobar 1939. dokumentovano je "više stotina" odbijenih, u decembru 1938. odbijeno je 115 izbjeglica sa granice a vraćeno njih još 37.

 

■ Kanton Schaffhausen je od 1938. godine do 1942. godine, ispunjavao upute vraćanja iz Berna, ali onda se okrenuo humanijoj praksi. 290 odbijenica je potvrđeno, k tome se očekuje da će doći daljih 250. Koliko je izbeglica vraćeno na granici, nije poznato.

 

■ St. Gallen je u vrijeme glavnokomandujućeg u policiji g. Grüningera, od sredine 1938. do početka 1939. godine dozvolio ulazak za oko 3.000 jevrejskih izbjeglica, ali ih je istovremeno stotine odbacio. Samo od 1938. do 1940. za kantone St. Gallen, Graubinden i kneževinu Lihtenštajn dokumentovano je više od 2000 odbijenica.  St. Gallen je tokom rata isporučivao mnoge izbjeglice direktno u Gestapo.

 

Disertacija Ruth Fivaz ni na koji način nije pogodna da posluži kao gorivo za novu diskusiju.

Kompletan tekst u izvornom obliku pročitajte OVDJE.

 

Slobodni prevod sa njemačkog na bosanski jezik,

Hamdo Čamo

 

 

Izvor: NZZ.ch


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.