Jagode

Iako je preporuka pedijatara da se jagode, sok od jagoda i ništa što sadrži ovo voće u tragovima, ne daje djeci do navršene godine života, zbog mogućih alergijskih reakcija, ipak će mnogi reći da su im jagode najomiljenije voće.

Ukus, boja i ime, inspiracija su i mnogim umjetničkim djelima, a u literaturi najviše se vezuju za romantiku i zaljubljenost. Ko može da odoli pozivu na svježe jagode i recimo kafu, u nekoj zelenoj, cvjetnoj bašti…

Zanimljivo je da jagode pripadaju porodici ruža, latinski Rosaceae. Prvi zapisi o njima sežu u doba Rimskog carstva. U srednjem vijeku na dvoru Luja XIV prvi put je organizovan uzgoj, a u 18. vijeku počinje sistematsko sađenje jagoda nakon stvaranja hibrida Fragaria ananasa.

Postoji nekoliko sorti gotovo jednako kvalitetnih jagoda: mis, kleri, marmolada, elsanta, madeleine, maja i alba. Sve su vrlo prijatnog ukusa, favorit ovog prostora je kleri – sorta koja dozrijeva veoma rano, nekoliko dana prije marmolade i zato je pogodna za hladnija podneblja kontinentalne Evrope.

Lišće joj je intenzivno zeleno i vrlo svijetlo, a produktivnost velika. Plod je izduženog konusnog oblika, jarkocrven i otporan na rukovanje i prevoz.

Ako se uzgaja u plastenicima i staklenicima, svaka sadnica okružena je plastikom kako se plodovi ne bi zaprljali u dodiru sa zemljom i kako bi bio spriječen razvoj korova. Smatra se da su to idealni uslovi za rast jer se neprekidno održava približno ista temperatura i vlaga tla.

Jagode nisu samo hedonistički doživljaj, one su i bogat izvor folata – jednim obrokom jagoda osiguravamo 20 odsto preporučenih dnevnih potreba, i vitamina C jednim obrokom osiguravamo 140 posto preporučenih dnevnih potreba, a sadrže i biljne fenole koji, zajedno sa antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja.

Nadalje, dobar su izvor vlakana – jednim obrokom osiguravamo 20 posto preporučenih dnevnih potreba, koja blagotvorno djeluju na probavni sistem, snižavaju holesterol u krvi, smanjuju rizik od srčanih bolesti i štite od karcinoma debelog creva.

Prema piramidi pravilne ishrane popularnoj u svetu, preporučeno je konzumiranje dva do četiri obroka voća na dan. Kao jedinica obroka uzima se 8 jagoda srednje veličine, što je približno 150 grama, što znači da treba jesti u vreme sezona jagoda najmanje dvadesetak ovih sočnih plodova dnevno.

Zagovornici zdrave ishrane preporučuju jagode, i to prije svega šumske, za proljetno čišćenje organizma kao i protiv kamenca (pijeska) u bubrezima i žučnoj kesi. Međutim, za ovaj efekat se tvrdi da je preporučljivo jesti kilogram jagoda na dan i to tokom najmanje mjesec dana. Naravno, jagode treba da budu kontrolisanog porijekla, najbolje šumske, ali naravno, dobre su i one čiji se proizvođači pridržavaju zdravstvenih standarda o uzgoju.

Naravno, jagode se mogu jesti sa šećerom – rashlađene i slatke, a beskrajni je niz recepata za poslastice kojima se mogu dodavati. Postoji i recept za masku koja podmlađuje – propasirane jagode se pomješaju sa malo mlijeka i drže sat vremena na licu.

Life & Style, 25.05.2013.


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.