Jesen u Zagrebu

Foto: Jesen u Zagrebu, Panoramio

Piše: Hamdo Čamo

Sve jeseni svijeta sa svojim živim bojama i odsjajima na površinama vode su lijepe. Mjesec je zreo kao zrele čahure koje kesten žurno napušta i kada žuto lišće u posljednjem letu sa svojih grana beskrajno opada. Jesen je u Zagrebu.

Neobično veliki broj posjeta, stručnih i edukativnih seminara u gradu Zagrebu, čini se nisu samo slučajan razlog i mjesto održavanja tokom mjeseca oktobra, gdje se u slobodno vrijeme koristi svaka prilika uživanja u kasnojesenskim zrakama sunca, ugodnim šetnjama gradom, posjetama muzejima, ali i restoranima poznatim po izuzetnoj kulinarskoj ponudi.

Grad Zagreb direktnim aviolinijama većine poznatih kompanija svijeta ima frekventan i struktuirano uređen pristup. Rijetke su posjete gradu, a da se ne popije kava u Gradskoj ili Dubrovnik kavani, ne prošeta Ilicom i ne posjeti koji butik, Cvijetni trg (danas trg Petra Preradovića), kao i hotel Esplanada sa ponudama dvokrevetnih soba sa cijenama ispod granice 1000 kuna. Tu su hoteli Dubrovnik i Jegerhorn. Kada je riječ o kulturnom životu, grad je poznat po bogatoj ponudi, posebno raznolikoj ponudi muzeja, galerija i privatnih zbirki. U prvi izbor ulaze posjete „Povijesnom muzeju“, „Arheološkom muzeju“, „Muzeju grada“, „Muzeju Mimara“ kao i „Muzeju prekinutih veza“ koji je kao inovativni muzej u Evropi također obilježen i nagrađen. Potom slijede bezbrojne galerije umjetnosti, skulptura i slika, „Atelje Meštorvić“, „Galerija Kovićevi dvori“, gradske uspinjače, zdenci, spomenici, zdanja historijske, ali i jedinstvene gradske arhitekture okruženi bezbrojnim, sa stilom ukrašenim i uređenim javnim prostorijama i površinama, parkovima, trgovima i institutima.

Što se tiče nacionalnih jela, preporučuju se bezbrojna jela regiona, od kojih dominiraju domaći i zagorski štrukli, koji po opisu najbliže odgovaraju kuhanoj punjenoj / polaganoj piti sa sirom, potom zapečenoj u pećnici i na kraju začinjenoj sitnim šećerom u prahu. Za posjete restoranima sa izuzetnim jelima prilagođenih za sve kulture i uzraste, preporučavaju se restorani „Gallo“, „Kottini“, „Vinodol“ ili „Grički top“ koji se ne samo zbog gradske uspinjače i ugođaja Gornjeg grada i tradicionalno posjećuje.

Za Grički top vezana je i jedna legenda. 1242. godine, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što mu je tu pruženo gostoprimstvo i zaštita pred najezdom Tatara. Prema legendi, tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine.(W)

P1480813

P1480825
Zagreb,
Oktobar, 2014


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.