Na Siciliji postoje ostaci bosanske kulture iz osmog vijeka

Tvrtko

Na Siciliji postoji bh. baština koja je zaboravljena i koja ponovo mora biti istražena jer je to zaboravljeni spomenik ranog bh. mulitikulturalizma - izjavio je za Fenu profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Nevad Kahteran.

On je kao jedan od učesnika   "Konferencije o zajedničkoj historiji i multikulturalnoj atmosferi na Balkanu - IBAC 2013" govorio o istočnim historijskim tradicijama i komparativnoj filozofiji u čijoj se osnovi nalazi megatrend interkulturalne relacije. 

''Tema se tiče odnosa naše države sa svijetom islama u historiji. Kada se govori o tim odnosima onda se govori o šest stoljeća prisustva Otomanske imperije na Balkanu, što je pogrešno, jer prije dolaska njih BiH nije bila zemlja „seljaka na brdovitom Balkanu“ već kraljevstvo koje je ušlo u sastav te imperije pomjeranjem historijskog klatna s jedne strane na drugu'', naglasio je Kahteran. 

Zbog činjenice da je BiH na „raskrsnici“ važno je poznavati historiju prije dolaska Osmanlija. 

''Ovo danas što vidim je „nagrđivanje“ bosanske tradicionalne ljepote, s obzirom na to da su naši „mudri političari“ uspjeli stvoriti distrikt u vlastitoj državi'', kazao je. 

Kahteran kaže da su na kraju 8. i početku 9. stoljeća bh. preci koji nisu bili muslimani, na Siciliji u Palermu, tada drugom najmnogoljudnijem naseljenom gradu na svijetu, uspjeli izgraditi distrikt u kojem su mogli raditi, trgovati, prespavati. Dodaje da je Palermo tada bio islamsko kraljevstvo. 

''Taj distrikt je danas zaboravljeni spomenik ranog bh. mulitikulturalizma i stoga ta zaboravljena bh. baština na Siciliji treba biti istražena'', kaže Kahteran. 

Pojašnjava da je danas poznato sve o Otomanskom kraljevstvu i prisustvu muslimana u Španiji, ali treći link između Evrope i islamskog svijeta je zaboravljen iz više razloga. 

''Bosanskohercegovačka svakodnevnica u domaćim te filmskim produkcijama iz Srbije, Hrvatske kao i stranim filmovima predstavljena je kao stereotipizirana stvarnost'',  izjavila za Fenu profesorica s Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Lejla Panjeta nakon izlaganja o povezanosti ideologije i filma koje je imala na "Konferenciji o zajedničkoj historiji i multikulturalnoj atmosferi na Balkanu - IBAC 2013".

Ona je u istraživanju analizirala bh. filmove "Savršeni krug", "Gori vatra", "10 minuta", "U zemlji krvi i meda", "The hunting party" te mnoge druge. 

''Uvodna scena filma „The hunting party“ prikazuje dolazak aviona na sarajevski aerodrom. Radi se o kolažnoj sekvenci u kojoj se prikazuje kadar čovjeka s fesom na Baščaršiji. U pozadini se čuje muzika koja čak nije ni bosanskog ni turskog porijekla već arapskog. To je jedan stereotipizirani imidž BiH. Isto bi bilo kada bi neko došao na aerodrom u Njujorku, a dočekao ga kauboj'', rekla je Panjeta. 

Dodala je da u filmovima iz BiH u replikama likova, njihovim akcijama i motivacijama, uvijek postoji izvjesni ideološki karakter. 

Jedna od učesnica konferencije bila je i predstavnica organizacije "Think tank populari" iz Slovenije Katarina Cvikl koja je govorila o principima postdejtonske BiH. Analizirala  je na koji način formalne i neformalne institucije uspostavljene Dejtonskim sporazumom utiču na međuetničke odnose u BiH. 

Njen zaključak je da formalne strukture vlasti vrlo negativno utiču na međuetničke odnose, jer forsiraju razgovore o razlikama. 

''Za razliku od njih, civilno društvo u BiH je potencijalni pokretač promjena. Ali pitanje je koliko su predstavnici civilnog društva sposobni da istupe zajedno te pokrenu promjene. Na individualnom nivou, međuetnički odnosi nisu veliki problem, jer ljudima nije toliko važno ko je ko. Politička situacija BiH pogoršava te odnose, strukture vlasti negativno utiču na međuetničke odnose'', rekla je Cvikl u razgovoru za Fenu

Asistentica na Institutu za javnu administraciju za Tursku i Srednji istok Nuran Savas Akdogan govorila je o svom istraživanju o identitetu ljudi koji žive u Turskoj, a osjećaju određenu povezanost s BiH. 

Za ovo istraživanje razgovarala je s 25 osoba.

''Oni se u isto vrijeme osjećaju i kao bh. građani i kao Turci, ali njihovo glavno obilježje je da su muslimani te da je religija u ovom slučaju glavna spona. Glavna razlika među njima je kulturološkog karaktera a tursko društvo mora biti svjesno te činjenice i definirati se kulturološki. Također te osobe su vrlo urbane i obrazovane. Većina njih su politički predstavnici i lideri raznih udruženja'', rekla je  Svas Akdogan za Fenu

Dodaje da su žene u BiH mnogo slobodnije od žena u Turskoj, ako se govori u kontekstu islama. Također je primijetila i dosta razlika u kontekstu porodičnih veza. 

Predstavnik organizatora konferencije dekan Šumarskog fakulteta na Univerzitetu u Istanbulu Ahmet Yesil kazao je za Fenu da je glavni cilj ovog trodnevnog skupa nastaviti razvijati međukulturalne odnose na Balkanu te stvoriti platformu za raspravu o suživotu. 

''Ovo je treća konferencija koja se održava na Balkanu. Prva je bila upriličena 2011. godine u Makedoniji, 2012. u Albaniji, a treća u BiH'', kazao je Yesil. 

Najavio je da će četvrta konferencija biti održana na Kosovu.

Trodnevna  međunarodna konferencija pod nazivom "Bosna i Hercegovina u zajedničkoj historiji i multikulturološkoj atmosferi Balkana" održana je u Sarajevu od 10. do 12. oktobra u organizaciji Univerziteta iz Istanbula u saradnji s Univerzitetom u Sarajevu i Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu. 

Konferencija je okupila stručnjake koji istražuju razne aspekte Balkana u namjeri da proširi saradnju i interakciju među njima i uspostaviti prostor za diskusiju u regionu iz različitih perspektiva. (14.10.2013)

Radiosarajevo.ba


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.