Najveće ribe - nekad i danas

Gospodar miocenskih i pleistocenskih oceana. Kralj čiji su nasljednici nedostojni usporedbe, a u današnje doba opet impozantni. Veličanstven i nemilosrdan... megalodon!

Smatra se da je veliki morski pas Carcharodon megalodon bio najveća morska riba. Ova najveća grabežljiva riba koja je ikada plivala svjetskim oceanima pojavila se u razdoblju Eocena, prije otprilike 50 milijuna godina. Svoj vrhunac ova vrsta doživljava između srednjeg Miocena, prije 16 milijuna godina i Plio-Pleistocena, prije 1,6 milijuna godina. Na temelju istraživanja njihovih ostataka pretpostavlja se da su neki primjerci bili dugački više od 16 metara a teški više od 20 tona. Najveći pronađeni fosilni zubi duži su od 17 centimetara.

 

Najmlađi pronađeni zubi C. megalodona stari su samo 11.000 godina. Njegovo izumiranje nije do kraja razjašnjeno pošto ne postoje razlozi zašto i danas ne bi mogao postojati. Prema sadašnjim saznanjima megalodon je "napustio" mora u kasnom Pleistocenu ili čak u ranom Holocenu. Moglo bi se reći - pred našim modernim pragom.

 

Zub C. megalodona

Zub C. megalodona

Čeljust C. megalodona

Čeljust C. megalodona

Čeljust C. megalodona

Čeljust C. megalodona

Ovog grabežljivca znanstvenici nazivaju i Carcharocles megalodon. Carcharodon ili carcharocles zapravo je vruća znanstvena debata temeljena na obliku zubiju. Važna je iz razloga što moguća veza megalodona i velikog bijelog može objasniti kako je megalodon izgledao. Premda se to ne zna, najvjerojatnije je njegov izgled vrlo sličan zdepastoj velikoj bijeloj psini (Carcharodon carcharias) uvećanoj sedam puta. Velika bijela psina danas je najveća riba grabežljivica s prosječnom dužinom odraslog primjerka od 4,5 metra i masom više od pola tone. Postoji dovoljno dokaza da C. carcharias može narasti i više od 6 metara (navodno je 1980-ih pred obalama Južne Afrike ulovljen primjerak dug 10 metara).

Zubi C. megalodona i C. carchariasa za usporedbu.
</p>
<p>Zubi su predmet rasprave u znanstvenim krugovima
</p>
<p>o pripadnosti i pretcima megalodona.

Zubi C. megalodona i C. carchariasa za usporedbu.

Zubi su predmet rasprave u znanstvenim krugovima

o pripadnosti i pretcima megalodona.

 

Za razliku od svog starijeg i većeg rođaka, kojega su iz oceana najvjerojatnije "istjerale" tektonske i glečerske nestabilnosti zemlje i manjak velikog plijena, Carcharodon carchariasu prijeti ljudska ruka vođena objesti, strahom i nebrigom za okoliš.

 

A sada na ovim ustima zamislite čeljust dovoljno
</p>
<p>veliku da proguta i samelje cijelog konja.
</p>
<p>C. carcharias u

A sada na ovim ustima zamislite čeljust dovoljno

veliku da proguta i samelje cijelog konja.

C. carcharias u "skoku".

 

Svojom agresivnošću i dominacijom u hranidbenom
</p>
<p>lancu C. carcharias daje nam naslutiti što je
</p>
<p>megaldon nekada predstavljao u moru.

Svojom agresivnošću i dominacijom u hranidbenom

lancu C. carcharias daje nam naslutiti što je

megaldon nekada predstavljao u moru.

 

Megalodonovom se veličinom danas može pohvaliti jedino kitopsina Rhincodon typus, najveća živuća riba.

R. typus i ronilac... posve dobročudna i mirna vrsta meta je lovaca i

R. typus i ronilac... posve dobročudna i mirna vrsta meta je lovaca i "preopterećenosti" mora.

Kitopsina živi u svim svjetskim oceanima a najčešće obitava u toplijim vodama Atlantskog, Pacifičkog i Indijskog oceana. Vjeruje se da može narasti i preko 14 metara te težiti oko 15 tona. Najduži znanstveno izmjeren primjerak bio je 12,65 metara. Hrani se planktonom, račićima i malom ribom. Ova posve bezopasna vrsta mogla bi se vrlo skoro pojaviti na listi ugroženih.

R. typus i ronilac.

R. typus i ronilac.

Iako uglavnom živi samotno, R. typus se zna okupljati
</p>
<p>u skupinama koje sadrže i do 100 jedinki.

Iako uglavnom živi samotno, R. typus se zna okupljati

u skupinama koje sadrže i do 100 jedinki.

Zanimljivost

Priča iz 1918. godine govori da su ribari iz Port Stephensa u Nelsonovom zaljevu (sjeverna Kanada) vidjeli agresivnu grdosiju sablasne bijele boje dugačku otprilike 30 metara nedaleko od otoka Broughton. Glava koju su vidjeli, dok je tjerala ribu ispred sebe, pripadala je morskom psu, ali velika poput kabine na ribarskom brodu. Istinit događaj ili ne, siguran je podatak da nekoliko dana nisu izlazili na more.

 

Pise: Dinko Jović


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.