Povelja Kulina bana će 29. augusta napuniti 823. godinu

Kulin ban je bio bosanski ban, koji je vladao Bosnom od 1180. godine do 1204. godine. Poznat je po svojoj povelji.

Povelja Kulina bana

Povelja bosanskog bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskog bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslavenskih naroda i država. Povelja Kulina bana je prvi poznati diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva.
To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države.

Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji bosanskog jezika. Što se tiče prvog aspekta, može se reći da je Kulinova povelja rodni list bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, mada o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz nekih okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica "(banь) bosьnьski". Također, u povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim državama. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se kultura (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.

Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. vijeku danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje. Rusija je odbila zahtjev jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.

Izvor: nadanasnjidan.ba

 

DOKUMENT SE ČUVA U RUSIJI

Za povratak Povelje Kulina bana nužna dobra volja vlasti Rusije i BiH

Historičari Povelju smatraju rodnim listom države Bosne i Hercegovine, imajući u vidu da je pisana bosančicom, takozvanom bosanskom ćirilicom, te da je to jedini sačuvani dokument takvog državnopravnog značaja kod južnih Slavena tog vremena

Povelja pokazuje da ban Kulin u tom vremenu nije ovisio od drugih vladara

Povelja Kulina bana, koja će 29. augusta napuniti 823. godinu od izdavanja, dokument koji svjedoči o državnosti Bosne i Hercegovine još uvijek se čuva daleko od njegove rodne zemlje, pod okriljem ruske biblioteke u Sant Petesburgu i do danas ne postoji nikakva naznaka da bi mogla biti vraćena kući.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Omer Ibrahimagić, u povodu ove značajne godišnjice, kazao je danas za Fenu da je Povelja Kulina bana dokument kojim je ban Kulin dao Dubrovčanima slobodu kretanja po Bosni i Hercegovini i time ih oslobodio plaćanja carine, rekavši da mogu dati novca koliko oni budu odlučili da mu daju.
 
- Ta povelja pokazuje da ban Kulin u tom vremenu nije ovisio od toga da li je neki drugi vladar bio nad njim nadređen, odnosno da on u to vrijeme nije bio vazal nijednom drugom vladaru, posebno kada je riječ o Vizantiji, tada najmoćnijoj državi ili nekom od susjednih vladara, ističe Ibrahimagić.
 
Napomenuo je da mnogi historičari Povelju smatraju rodnim listom države Bosne i Hercegovine, imajući u vidu da je pisana bosančicom, takozvanom bosanskom ćirilicom, te da je to jedini sačuvani dokument takvog državnopravnog značaja kod južnih Slavena tog vremena.
 
Rektor Univerziteta u Tuzli i nekadašnji ambasador BiH u Moskvi Enver Halilović, koji je tokom diplomatske misije u Ruskoj Federaciji pokrenuo priču o mogućnosti povratka Povelje Kulina bana u BiH, istaknuo je za Fenu da je u tom smislu imao razgovore s najvišim državnicima Ruske Federacije - od ministra vanjskih poslova, ministara za kulturu i obrazovanje, pa sve do predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.
 
Razgovarao je također i s ondašnjim patrijarhom Aleksejem II, dajući mu prijedlog za razmjenu istorijskih dokumenata koji se mogu vezati za Rusiju, jer su pisani ruskim pismom i na ruskom jeziku, a nalaze se u BiH.
 
- Međutim, u osnovi ključni problem za nepovratak, odnosno nemogućnost preuzimanja Povelje do sada je u činjenici da nikada na državnom nivou takav zahtjev nije dobio pravu podršku. Rusija taj dokument smatra jednim od slavenskih dokumenata, drugi po važnosti za istoriju slavenstva. Kao zemlja koja pretendira da bude zaštitnik slavenstva smatra da je to u neku ruku i dokument koji može pripadati ili pripada i njenom širem historijskom kontekstu, pojašnjava Halilović.
 
Govoreći o mogućnosti otkupa takvih vrijednih historijskih dokumenata, on navodi da postoji izgrađena metodologija obračuna njihove finansijske vrijednosti, ali da je istinski problem u nepostojanju dobre volje bh. i ruske državne vlasti da se to pitanje riješi. Procjena Povelje nije rađena, ali Halilović naglašava da se mora znati da je riječ o iznimno skupim dokumentima koji se vrlo rijetko vraćaju po principu kupovine. Oni su uglavnom predmet međudržavnih dogovora i ustupaju se ili vraćaju po političkoj i diplomatskoj liniji.
 
- Veliki broj dokumenata koji su se u toku Drugog svjetskog rata našli u ruskim arhivima, muzejima i drugim mjestima za čuvanje posebnih dokumenata su vraćeni tim zemljama - na primjer Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim. U svim tim razgovorima vrlo aktivnu ulogu i stalne zahtjeve su slale države vlasnice tih dokumenata. Prema tome, bez ozbiljne državne aktivnosti na tom planu, ne može se faktički na drugi način ništa uraditi, zaključuje Halilović.
 
On podcrtava da je sva aktvinost na mogućnosti povratka Povelje Kulina bana u BiH bila lično njegova, patriotska, ljudska i profesionalna, te da je na tome radio vrlo intenzivno. Naglašava da se nakon njegovog povratka u BiH više ništa na tom planu nije radilo.

Izvor: FENA | 27.08.2012.


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.