Ramazan odnosi grijehe, bolest i belaje, a ostavlja nam beriket

Ispraćaj mjeseca posta

Ramazanska atmosfera ispred Đumišića medrese 1912. godine / FOTO: Avaz

Ispraćaj ramazana u Sarajevu težak je i onima koji poste i nepostačima. Svima nedostaje ramazanska atmosfera, koju krase kandilji, salavati sa munara, ibadeti, somuni... Završetak ovog svetog mjeseca tradicionalno se obilježava učenjem hatma-dova i posljednjom teravijom, kada se uče dodatna tri tekbira koja izazivaju velike emocije.

Pranje avlija

Ko zna koliko bi trajalo žaljenje za ramazanom, da Allah, dž. š., nije dao razgalu u nadolazećem Bajramu. Sarajlije posljednji dan ramazana, u kom nema ni mukabela ni teravija, koriste za sređivanje kuća te za pranje avlija i sokaka. Za nadolazeće mubarek-bajramske dane i grad se posebnom dekoracijom uređuje i kiti, govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

- Prema lunarnom kalendaru, treba proći 36 godina da najodabraniji mjesec bude u istom vremenu. U ovim ciklusima ramazan svojim pomjeranjem obuhvati svaki dan i svako godišnje doba. No, ti su mubarek-dani u Sarajevu najinteresantniji zimi, kada je naš grad prekriven snijegom i kada je dan kratak, te ljeti, kada su najduži dani i velike vrućine, koje su skoro neprimjetne, a to najbolje znaju postači.

Ovaj mjesec naši građani doživljavaju kao musafira, koji posjeti svako mjesto u svijetu pa tako i naš grad. On odnosi sa sobom grijehe, bolest i belaje, a ostavlja nam beriket.

Noć želja

- U posljednjoj trećini ramazana krije se i najodabranija noć, Lejletu-l-Kadr, kod nas često zvana i 27. noć. Sarajlije dobro znaju vrijednost ove noći, kada se upisuje sve ono što će se desiti tokom godine i kada se želje posebno ispunjavaju. U ovoj najodabranijoj noći počela je objava Kur'ana, njena vrijednost je, kako Allah, dž. š., objavljuje, veća od hiljadu mjeseci.

Znajući za ove hikmete, poseban odnos prema njoj imaju svi građani Sarajeva, kako postači tako i nepostači. U ovoj noći građani bi poslije iftara požurili da daju vitre te bi se u čaršiji stvorila gužva, a onda bi se išlo kućama radi samostalnog ibadeta ili u džamije i tekije, gdje su se organizirali posebni zikrovi - ističe Garibija.

Kuga se povukla

Prema riječima Garibije, kolika je snaga ramazana, pokazalo se u Sarajevu kroz mnogo primjera. Jedan od njih bio je 1783. ili tačno prije 290 godina, kada se u našem gradu pojavila kuga.

- Ona je harala punih deset mjeseci, a kako kaže Bašeskija, "umrlo je skoro 8.000 građana". Tadašnja pravila nalagala su da se grad zatvori kada u njemu nastupi kuga pa tako nije bilo ni ulaza ni izlaza. Ovaj propis bio je utemeljen na sunetu poslanika Muhammeda, a. s., gdje se kaže da osobe zaražene prijelaznom bolešću, ne smiju izlaziti vani kako je ne bi širili. Tako u gradu zavlada i oskudica, a narod je očekivao da će bolest otići uz ramazan, kao što se i desilo. Baš te godine ramazan nastupi u ljetnom periodu, u Aliđunu, kuga se poče povlačiti, a u posljednjih deset dana je potpuno iščezla - navodi Garibija.

 04.08.2013. | Autor: A. NALO


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.