Sa širenjem grada polako je nestalo Sarajevsko polje

Plodna ravnica nekada je hranila cijeli šeher

FOTO: Arhiva

Veliki broj gradova u Bosni i Hercegovini leži na rijekama, omeđen brdima i planinama, pod kojim se pružaju livade, a ponegdje i velika polja. Među najvećim i najljepšim je Sarajevsko polje koje se, nakon prolaska kroz bosanske vrleti, svakom putniku činilo kao oaza mira koja seže koliko i pogled.

Veliko trgovište

Važnost ovog polja tako je velika za grad da je do danas ostala ovjekovječena u njegovom imenu. Isa-beg Ishaković ostao je zadivljen ljepotom polja i u njemu odlučio napraviti grad i dvorac u kojem će stolovati. Tako je nastao "Saraj-Ovasi", odnosno "Dvor u polju", govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekt i dobar poznavalac historije grada.

- Polje se prostire od Bembaše do Blažuja i od Reljeva do Lukavice, a isprepleteno je rijekama Miljackom, Zujevinom, Željeznicom i Bosnom. Prosječna nadmorska visina mu je 500 metara. Kroz cijelu historiju ovog prostora naseljavani su njegovi obronci i tu su pravljena sela i gradine, dok se plodna ravnica koristila za poljoprivredu. Glavni uzrok ovome su poplave koje su donosile plodni mulj u ravnicu, na zadovoljstvo stanovnika kotline - priča Garibija.

Kako je počelo intenzivnije naseljavanje tako se plodno zemljište počelo smanjivati. Prvo je na prostoru današnje Baščaršije nikla Stara varoš sa svojim trgovištem. Tu su se stanovnici sastajali na pazarni dan i prodavali svoja dobra. Bogata i plodna ravnica privlačila je trgovce iz daleka pa je tako ovaj prostor, osim poljoprivrednog, postao i trgovački centar.

Urbana jezgra

- Oko urbane jezgre grada postavljane su carinarnice kako bi vlasti oporezivale robu koja pristiže u grad. Jedna od takvih je bila u samom polju, poznata kao Dolac-Malta, najzapadnija tačka tadašnjega Sarajeva. Ova malta (carinarnica) je nagovještavala i najslabiju tačku odbrane, odakle će sve vojske upadati u grad, od Vuka Jajčanina, preko Osmanlija, Eugena Savojskog pa do Austro-Ugara. Ovi posljednji odlučili su napraviti najveću vojnu kasarnu u regiji, današnji Kampus Univerziteta u Sarajevu - kaže Garibija.

Austro-Ugari intenzivno razvijaju grad u zaleđu kasarne, ali s druge strane, na Ilidži, opet suzbijajući plodno tlo. I pored toga, polje je ostalo veliko i jako te je davalo dovoljno žita i drugih namirnica da prehrani cijelo Sarajevo.

Nova naselja

Dolaskom jugoslavenskih zajednica polje biva osnova stambene i urbanističke izgradnje kako bi se grad ujedinio s Ilidžom i proširio. Tako su postavljeni temelji Novog Sarajeva i Novog Grada, a Sarajevsko polje je iščezlo i ostalo samo u sjećanju i starom nazivu.

Brojne vodenice

- Koliko je plodonosno bilo Sarajevsko polje i koliko je žita davalo pokazuje više od stotinu vodenice koje su nekada bile na Miljacki i njenim pritokama. Plodnost je kasnije natjerala i Austro-Ugarsku da napravi veliki parni mlin kako bi zadovoljili potrebe stanovništva - ističe Garibija.


30.06.2013. | Autor: A. Nalo


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.