Sutorina je geografski teritorij BiH

Foto: Ilustracija

Sramotno je kada političari ne znaju historijsko-geografski razvoj državnosti države kojom upravljaju, a još je tragičnije kada svoje (ne)znanje neće da upotpune od onih koji se time bave, poručio je predsjednik Udruženja geografa u BiH Muriz Spahić, povodom najavljene ratifikacije sporazuma o granicu BiH i Crne Gore, prema kojem bi Sutorina pripala Crnoj Gori.

“Udruženje geografa u BiH protestuje zbog nakane naših parlamataraca da ‘ratifikuju’ granice BiH sa Republikom Crnom Gorom. Ratifikacija se ne može i ne smije provesti na dio teritorija krajnjeg jugoistočnog dijela BiH toponomastičkog imena Sutorina, koji je plod voluntarstičkog dogovora nekadašnjih predsjednika dvije susjedne republike u bivšoj zajedničkoj državi”, navodi se u saopćenju.

Dosadašnje reakcije autora i patriota, kako je saopćeno, “potpuno su opravdane, jer s pravom upozoravaju političare da ne ratifikuju granicu sa Crnom Gorom, jer time, dio legitimnog prostora BiH, ustupa susjedu”.

“Nema niko pravo da ratifikuje sporazum kojega nema. Isto tako nema niko pravo da legalizuje voluntarističke dogovore, koji nikada nisu ratifikovani u zvaničnim republičkim organima. Ostaje nejasno kako i na osnovu kojih elemenata će to uraditi današnji političari. Trabaju obnoviti znanje da je BiH priznata u granicama Berlinskog kongresa iz 1878. god. Berlinski kongres potvrdio je teritorij uključujući i Sutorinu, geografski horion, o čemu svjedoči topografska karta list Trebinje mjerila 1:150 000 iz 1884. god., dakle nakon Berlinskog kongresa”, kaže se u saopćenju.

U Udruženju geografa BiH smatraju da “ima onih koji obnašaju važne funkcije u državi, koji su od autora ovog saopćenja trebali usvojiti neophodna kartografska znanja, a očito njihovo ćutanje pokazuje da to nisu”.

“Nejasno je kako su zaboravili da su to nekada učili – studirali, očito nedovoljno, a zaboravili adresu na koju bi se mogli obratiti ili obnoviti znanje radi zauzmanja ispravnog stava. U sistemu geografskih nauka postoje i komponentne nauke koje, pored ostalog uključuju izučavanje nacionalne geografije u koju su uvodna predavanja posvećena pitanjima historijsko-geografskog razvoja teritorija, uključujući i granice koje ga uokviruju. Sve ovo je popraćeno geografskim kartama općim, posebnim i tematskim različitog mjerila. One su dokumenti i neizbrisiv trag svih događaja, koje se tiču dotičnog prostora. Geografske karte se periodično dopunjuju ili reambuliraju novim geografskim sadržajima uvažavajući pri tome sve promjene u geografskom prostoru”, poručili su bh. geografi.

Također, bh. geografi smatraju “da ne čudi da država BiH zaboravlja institucije koje se bave ovom naukom i istovremeno zatire institucije, kao što je Geodetski zavod BiH, koji je mogao supstituirati poslove nekadašnjeg Vojno-geografskog instituta iz bivše zajedničke države, koji se prevashodno bavio izradom, izdavanjem i periodičnim dopunama, svakih 10 godina, svih topografskih karata. Posljednja reambulacija, već zastarjelih topografskih karata izvršena je 70-ih godina prošlog stoljeća”

Autor: Onasa


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.