Telali su narodu vijesti prenosili na trgovima uz bubnjeve

STARO SARAJEVO Kako je nekadašnja vlast informirala svoje građane

FOTO: Arhiva

U starom vaktu svugdje u svijetu, pa i kod nas, u Bosni, odnosno u Sarajevu, svaka vlast morala je informirati građanstvo o događajima koji su bili i koji će biti. Vijesti su ispisivali pisari i davali ih svojim službenicima, koji su ih čitali na odabranim lokacijama. Osmanlijske vlasti su, po preuzimanju Bosne, na isti način prenosile habere svojim građanima.

Pouzdane osobe

Tom vrstom posla bavili su se obrazovani ljudi dobrog glasa i lijepe dikcije. Zvali su se telali ili razglašivači, govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavala historije grada.

Osmanska vlast vodila je posebnu pažnju o telalima pa je posao povjeravan pouzdanim ljudima od autoriteta, kako bi se dao veći značaj vijestima koje prenose.

- Oni bi stajali na glavnim trgovima i čaršijama i na sav glas najavljivali i objavljivali šta se dešava u državi, gdje je vojska, kakva je situacija na ratištima, šta su gradske, vilajetske ili carske vlasti odlučile, čitali su se fermani, itd. U pratnji telala bio je bubnjar koji je udarcima u bubanj nagovještavao čitanje obavijesti pa bi se narod oko njih okupio da ih sluša - navodi Garibija.

Iako su bili službenici, njihov posao nije bio samo jednosmjerno prenošenje vijesti od vlasti ka narodu nego su im i sami građani prilazili i saopćavali im probleme i pitanja da bi ih potom telali prenosili nadređenima.

Prvi ezan

Posljednji poznati sarajevski telal bio je hadži hafiz Mačak, koji je radio u vrijeme Austro-Ugarske, a poznat je i po jednom podvigu. Onog dana kada je austrijska vojska ušla u grad, niko u Sarajevu nije sakupio hrabrosti da prouči ezan, strahujući od reakcije osvajača. U sami akšam hadži hafiz Mačak popeo se na munaru džamije u Mlinima i počeo okuisati.

- Vojska i nova vlast nisu reagirali na ovo i tako je dat signal narodu da slobodno može ispovijedati svoju vjeru - zaključuje Garibija.

Preteča novinarstva

Pravi telali bili su toliko poznati da je, osim ulice, po njima u narodu nastao i glagol "rastelaliti", odnosno razglasiti. To su, općenito, bili učeni ljudi i smatraju se svojevrsnom pretečom novinarstva.

Kako je ulica dobila ime

Uspomena na telale sačuvana je kroz ulicu koja se proteže od današnje Vijećnice, odnosno Mustaj-bega Babića mejdana, pa sve do Baščaršije. Sokak je formiran još za Isa-bega Ishakovića, kao poveznica s Trgovištem (Baščaršijom). Bosanski vezir Topal Osman-paša proširio je 1863. godine sokak i nazvao ga Nova tasta ili Pašina džada.

Ime Telali ulica je dobila nakon austrougarske okupacije, i to ne po razglašivačima. Austrougarska vojska je od Bursa bezistana napravila vojno skladište, a trgovci su se premjestili u Pašinu džadu. Kako je roba pristizala u Sarajevo, trudili su se da je prvi kupe.

- Nastojali su na sve načine navići ljude da tu kupuju. Zbog toga su vikali da skrenu pažnju Sarajlija, koji zbog te vike čitav lokalitet prozvaše Telali, a ulica i susjedna pijaca i danas nose to ime - ističe Garibija.


DNEVNI AVAZ,
Autor: A. Nalo


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.