Temelji bosanskohercegovačke državnosti u Srebreniku

Srebrenik

Kultura i lifestyle

U historiji se prvi put spominje 1333. godine, kao grad Srebr'nik, vlasništvo bana Stjepana II Kotromanića. Stoljećima svjedoči o bosanskohercegovačkoj državnosti i jedan je od najbolje očuvanih starih gradova u BiH.

14.11.2012


Suljo Muharemović je obezbjeđenje starog grada i već dva mjeseca je na ovom poslu. On čuva stare zidine, prodaje suvenire i naplaćuje ulaznice. Elvir Jarčević iz susjednog sela Čojluk i Amel Sinanović iz Tuzle često dođu na stari grad. Kažu da ih privlače drevna tišina i lijepi pogled.


“Odrastao sam ovdje, pod padinama ovoga grada. Djetinjstvo proveo na kuli, dolazio iz škole, pa na kulu… Smatraju ga svojim, ali ga ne čuvaju kako bi trebalo da ga čuvaju, kako bi trebali da ga obilježavaju, da ga predstave svijetu,” kaže za Deutsche Welle Elvir Jarčević, razočaran nebrigom mještana.

Povelja bana Stjepana II Kotromanića

Stjepan II Kotromanić (1314-1353) je pod Srebrenikom, 15. februara 1333., napisao povelju kojom on, kao bosanski ban, Dubrovačkoj Republici ustupa Ston i Rat, uz obavezu plaćanja trajne naknade, stvarajući time čvršče trgovačke veze između Dubrovnika i Bosne. Istoga dana ban je dobio sina.

Bosna se tada prostirala, kako bilježe povelje, od Save na sjeveru do Dubrovačke Republike i Zadra na morskoj obali, te od Cetine do Drine. Srebrenik je centar državne i političke moći. Ugarski kralj Matija Korvin zauzeo ga je 1464. godine, a ovaj grad postaje centar Srebreničke banovine. Osmanlije ga zauzimaju početkom 16. stoljeća, da bi u 19. stoljeću njegov značaj opao, pa se u doba austrougarske vladavine rijetko pominje.

Turistička afirmacija


Edin Mutapčić, profesor Univerziteta u Tuzli, doktorirao je na historiji Srednjeg vijeka u sjevoistočnoj BiH. Kaže da je stari grad ipak očuvan i u dobrom stanju jer je urbani život ovdje prestao polovinom 19. stoljeća. Ističe da današnji oblik grada datira od početka 18. stoljeća. Staro podgrađe do danas je nestalo, a u blizini su sela Gornji Srebrenik i Čojluk. “U istorijskoj nauci je već poodavno konstatovano da je ovo ponajbolje očuvan ali i najtvrđi srednjovjekovni grad u Bosni. Danas, zaista, ko kod dođe na stari grad Srebrenik, ne ostaje ravnodušan kada pogleda taj graditeljski splet i prirodno okruženje na kojem je on izgrađen.”


Profesor Mutapčić misli da bi budućnost ovog nacionalnog spomenika BiH, koji tako zorno svjedoči o državnosti naše zemlje, trebala biti bolja, a za to ima i prijedloge. “Ono što bi, prema mom mišljenju, u budućnosti trebalo učiniti kad je u pitanju ovaj stari grad Srebrenik, jeste tražiti modalitete samoodrživosti, odnosno, da ovaj spomenički kompleks treba dobiti svoju turističku afirmaciju.”

Kako sačuvati kulturno nasljeđe?

Međutim, Izet Šabotić, također profesor Univerziteta u Tuzli, misli da će sve ići teško zbog neizgrađenog odnosa prema kulturi i kulturnom nasljeđu. “Evo, da vidimo, koji su to projekti, od 1995. godine do danas, koji ukazuju da se neko na jedan studiozan način bavio problematikom kulturno-historijskog nasljeđa, a da je podržan od strane države. Je li to nemamo razloga, je li to nemamo potrebe da spašavamo naše kulturno nasljeđe?”

Za DW.de,
Autor: Emir Musli
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.