UPAMĆENO: S Dodikom i Čovićem suvišna svaka priča o formiranju vlasti

Neslavno je, u skladu sa očekivanjima, završio turistički izlet lidera šestorke u Italiji. Stavovi su daleko od približavanja i čini se da će sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem svaka priča o formirnju vlasti na ozbiljnoj osnovi biti suvišna. Svakako da se na zauzdavanju secesionističkih ideja i rastakanju BiH mora dodatno i ozbiljno uključiti inertna međunarodna zajednica. Ovo podrazumijeva i još oštriji angažman američke administracije koja neće dozvoliti da Dodik i Čović nastave tamo gdje su zaustavljeni Karadžić i Boban.

28.11.2011.

Prvi je u Italiju stigao Milorad Dodik. A onda se pobrinuo da i delegacija HDZ-a BiH sigurno sleti. Njegovim avionom su u Italiju tako stigli Dragan Čović, Borjana Krišto i Bariša Čolak. Ispostavilo se kasnije da im let nije bio jedino zajedničko. Božo Ljubić i Martin Raguž na sastanak su stigli posebno.

Namjera organizatora da o ustavnim rješenjima i drugim pitanjima razgovara sa šestorkom provedena je na dvije panel-diskusije. Prvi su razgovarali lideri SDP-a BiH, HDZ-a 1990 i SDS-a sa izvjestiteljicom Evropskog parlamenta Doris Pack. Pokazalo se da panel-diskusija koja je uslijedila nije bila ni na tragu ove koje je protekla u pozitivnoj i prilično tolerantnoj atmosferi.

Naime, stupanje na scenu dvojca Čović-Dodik odredilo je i tok i kraj ovog sastanka. Sve što su po ovdašnjim medijima pričali danima prije, ponovili su u kudikamo oštrijoj i pogubnijoj formi u Italiji, na drugom dijelu panela, na kojem su učestvovali zajedno sa liderom SDA Sulejmanom Tihićem i Paolom Pampolini.  

Dragan Čović ponovo je zatražio teritorijalno prekrajanje BiH, spomenuo treći entitet, podvukao da je HDZ jednako Hrvati u BiH. I uz to sve uspio izričito staviti do znanja da se njegove riječi i zahtjevi ne smiju ignorirati.

To izlaganje poslužilo je kao šlagvort Miloradu Dodiku, koji je u svom stilu jasno i glasno zatražio: Ustav BiH, o kojem bi prema prethodno potpisanom sporazumu, odlučivala entitetska zakonodavna tijela, te u okviru tog istog ustava, mehanizam koji bi omogućio mirno otcjepljenje RS-a od BiH. Drugim riječima disoluciju BiH. A zatim i zasebna mapa puta ka EU-u za RS. Uz to i prekrajanje BiH po konfederalnom principu, pa odvojene, entitetske reprezentacije u sportu koje bi nastupale zasebno na takmičenjima poput Engleske, Škotske, Velsa ili Sjeverne Irske, ukidanje Suda i Tužiteljstva BiH, ukidanje OHR-a...

Na ovakve antidržavne zahtjeve uslijedila je žestoka reakcija predsjednika SDA Sulejmana Tihića, koji nije mogao vjerovati u istupe lidera koji, nazovi, planiraju formirati vlast na državnom nivou. Stranke Platforme ostale su ujedinjene jer je istovremeno  lider SDP-a jasno naglasio kako je nedopustivo da se sastanak okonča u ovakvom antidržavnom tonu te zatražio osudu ovakvog ponašanja.

Za Federalna.ba,
Piše: Jasenka Isović


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.