VALERY PERRY: Kako će biti korišteni rezultati popisa stanovništva?

U članku za Slobodnu Bosnu, dr. Valery Perry ukazuje na neka od bitnih pitanja, na koja odgovora još nema, a tiču se rezultata popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Foto: Ilustracija

U nedavno objavljenom članku u SETimes-u (Experts:BiH Census Key to Ease Tension, Violence) nekolicina eksperata izražava interes za objavljivanjem rezultata popisa stanovništva čim prije.

Glasnogovornik Agencije za statistiku BiH pomenuo je plan po kojemu bi se rezultati popisa objavljivali postepeno, s time da bi finalni podaci bili objavljeni sredinom 2016. godine. Nisu bili pomenuti komentari Međunarodne operacije za monitoring popisa stanovništva u BiH, koja je pri posljednjoj misiji u BiH podsticala relevantne institucije da se osnovni podaci objave sredinom 2015. godine, a zatim podaci koji se tiču specifičnih pitanja. Sve dok se potpuni rezultati popisa ne objave, sve pretpostavke, procjene i “procurene informacije” će ostati proste spekulacije.

Međutim, dva su pitanja ostala bitna i neodgovorena.

Prvo je način na koji će se koristiti rezultati u vezi sa tri osjetljiva pitanja, prilikom političkih odluka. U sklopu pitanja, bila su i dva neobavezna pitanja o “etnicitetu/nacionalnosti” i “religiji”, te jedno od obaveznih pitanja za “maternji jezik”. Svako od ovih pitanja bilo je moguće odgovoriti slobodno, odnosno, onako kako god je ispitanik želio koncipirati odgovor. Ova tri pitanja fokusirana na identitet bila su subjekt različitih nacionalističkih kampanja, sa sve tri strane, prije početka popisa stanovništva te su bila razlog zbog kojeg zemlja toliko dugo nije održala poslijeratni popis stanovništva. (The 2013 Census in Bosnia and Herzegovina – A Basic Review).

Međutim, još uvijek nije jasno kako će ove informacije biti korištene. Da li će vlastima biti dozvoljena upotreba odgovora na neobavezna pitanja prilikom donošenja novih politika? Da li će se odgovori na obavezna i neobavezna pitanja povezivati prilikom donošenja demografskih zaključaka, ili će se neobavezna pitanja koristiti samo kao eksplanatorne (nezavisne) varijable?

Na koji način bi se obavezno pitanje o maternjem jeziku moglo koristiti, direktno (obrazovna politika), ili indirektno kao način određenja nacionalnosti/etniciteta?U vezi s time, kako će se podaci vezani za neobavezno pitanje o etnitetskom državljanstvu koristiti u političkim analizama i donošenju odluka?

Također, bitno je razmotriti i vrijeme objavljivanja (ili neobjavljivanja) ovih osjetljivih podataka u odnosu na druge političke diskusije. Naprimjer, Dragan Čović je otvoreno, kao jedan od osnovnih prioriteta u ulozi predsjednika HDZ BiH i člana Predsjedništva BiH, naveo “ustavnu i opću jednakost” Hrvata. Da li će ostvarenje prioriteta biti bazirano na rezultatima popisa iz 1991. godine ili (sigurno manjim) rezultatima popisa iz 2013. godine?

Kako različiti rezultati dva popisa mogu promijeniti okruženje u kojima se takve diskusije i pregovori mogu održati? Ako Popis iz 2013. godine pokaže, naprimjer, da je više “Ostalih” nego Hrvata, kako bi to moglo promijeniti političku matematiku između svih uključenih aktera?

Drugo pitanje je povezano, i reflektira nedostatak hamonizacije glede različitih zakona na državnom i entitetskim nivoima koji referenciraju na rezultate popisa stanovništva. U većini slučajeva, ove reference su uključene u zakone tako da bi osigurali mješovitu strukturu uposlenika unutar pomenutih agencija i tijela.

U drugim slučajevima, reference bi mogle utjecati na reprezentaciju nacionalnih manjina u državnim tijelima. U slučaju Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, reference bi utjecale na strukture školskih odbora.

Analiza nekolicine zakona ukazuje na nedosljednosti u vezi sa time da li je zakon baziran na podacima popisa stanovništva 1991. godine ili “posljednjeg popisa stanovništva”. Zakon o državnoj službi u institucijama BiH referencira na posljednji popis, kao i Zakon o upravi BiH, Zakon o radu u institucijama BiH, Zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina BiH te Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH. Međutim, Zakon o graničnoj policiji, Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju te Zakon o zaštiti ličnih podataka referenciraju na strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine.

Situacija je slična i na entitetskom nivou. Ustav Federacije uključuje nekoliko referenci na rezultate popisa iz 1991. godine, u nekim slučajevima uz napomenu da bi ove odredbe trebale biti važeće sve dok Aneks VII ne bude “u potpunosti implementiran”. Ustav Republike Srpske sadrži sličnu referencu.

Zakon o državnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o policijskim službenicima Federacije BiH zahtijeva upošljavanje prema podacima popisa stanovništva iz 1991. godine, dok Zakon o reviziji institucija u Federaciji BiH napominje da struktura uposlenika treba reflektirati rezultate posljednjeg popisa stanovništva.

Zakon o državnoj službi Republike Srpske, Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina referenciraju na posljednji popis stanovništva.

U Distriktu Brčko, nekoliko zakona referenciraju na “strukturu” ili “kompoziciju” populacije, bez specifičnih mjerila, uključujući Statut Brčko Distrikta, Zakon o državnoj službi, Zakon o javnoj upravi Brčko Distrikta te Zakon o policijskim službenicima Brčko Distrikta.

Ostaje pitanje: Kako će biti korišteni rezultati popisa stanovništva prilikom donošenja novih politika? Čini se da minimalno dva koraka zahtijevaju hitnu pažnju. Prvo, jasnoća u planiranju korištenja odgovora na neobavezna pitanja je ključna, s obzirom da je oko ovih pitanja bilo i kontraverznih pitanja identiteta.

Drugo, vlasti na svim nivoima bi trebale revidirati zakone koji referenciraju na, ili su bazirani/pod utjecajem rezultata popisa stanovništva, da bi osigurali konzistentnost pri interpretacijama i implementaciji zakona.

Možda su ovi procesi već sada u toku; a ako je to slučaj, tada bi procesi trebali biti otvoreni i transparentni tako da zainteresovani posmatrači mogu biti u toku i doprinijeti procesu. Ako ne postoje nikakvi napori da se osigura jasnoća pri donošenju politika, tada će rezultati popisa stanovništva postati još sporniji i vjerovatno neće doprinijeti izgradnji političkog i društvenog povjerenja.

Slobodna-bosna.ba


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.