Zašto je Amerika spasila Republiku Srpsku od vojnog poraza ?

"Razmišljalo se, naime, i o tome da li uspostaviti “sićušni srpski entitet” na istoku BiH, ali da se odustalo zbog strateških razloga. Bilo je govora i o opciji da se napravi “nekakav srpski entitet koji bi bio veoma slab”.

U povjerljivom intervjuu “Dejtonski istorijski projekt” iz juna 1996, a koji je deklasifikovan u sklopu tristotinak dokumenata koje je CIA ovih dana postavila na svom sajtu, Richard Holbrooke se prisjeća avgusta i septembra 1995. godine, kada su Srbi, usljed vojnih udara NATO pakta, kako ističe, bili na ivici poraza.

Sudeći prema pomenutom dokumentu, ovo pitanje je “prelomio” Voren Kristofer, američki državni sekretar, jer je, po riječima Holbrooka, rečeno da je “Kris ispregovarao plan Kontakt grupe i nije želio da to ponovo otvara”.

U to vrijeme, naime, kako navodi Holbrook, razmišljalo se o tome da li da se ostane pri planu Kontakt grupe o podjeli BiH u omjeru 49 odsto za Srbe i 51 za FBiH, ili da se potpuno napusti dvoentitetski koncept BiH i ohrabri Bošnjake i Hrvate da pobijede u ratu, jer su tada donosioci političkih odluka u Vašingtonu postavili dva pitanja – da li razmišljati o promjenama teritorijalnih aranžmana i da li razmišljati o promjeni koncepta vlasti u BiH nakon rata. Robert Oven je stao na stanovište da plan Kontakt grupe ne govori o omjeru teritorija, niti o tome koliko ovlaštenja treba da ima srpski entitet.

“Donijeli smo odluku da i dalje ostanemo pri planu Kontakt grupe. To je vjerovatno bila najvažnija strateška odluka koju smo napravili. U osnovi, ona je usvojena konsenzusom direktora u Vašingtonu”, rekao je Holbrook. U nastavku, on ističe da su u Vašingtonu tražili da se odmah prekinu udari na Srbe, ali da ta odluka nije donesena u “jasnoj formi”, pa je Holbrook “na svoju ruku” odlučio da dozvole hrvatsko-bošnjačku ofanzivu još neko vrijeme. Holbrook je rekao da su tek kad su Hrvati došli na 20 kilometara od Banjaluke Amerikanci donijeli odluku da zaustave ofanzivu.

“Zbog velikog zbjega ljudi smatrali smo da nije etički, moralno i politički da im dozvolimo da zauzmu Banjaluku”, istakao je Holbrook. Za ovu odluku, kako je istakao, bilo je još barem tri razloga. Jedan je želja Slobodana Miloševića, predsjednika Jugoslavije, i Alije Izetbegovića, predsjednika tadašnje BiH, da Banjaluka bude antiteža Palama, drugi da bi rat trebalo okončati što prije jer su ponovo počinjali hrvatsko-bošnjački sukobi, a treći da su planeri vojnih udara u NATO-u imali plan meta za još samo dvije sedmice, a plan bombardovanja za samo još tri dana.

Sudeći prema ovom dokumentu, Amerikanci nisu samo razmišljali o dvije opcije – BiH bez entiteta ili plan Kontakt grupe. Razmišljalo se, naime, i o tome da li uspostaviti “sićušni srpski entitet” na istoku BiH, ali da se odustalo zbog strateških razloga. Bilo je govora i o opciji da se napravi “nekakav srpski entitet koji bi bio veoma slab”.

Izvor: SB


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.