Zbog neznanja krompir jedemo na najgori mogući način

Krompir, najomiljenija gomoljasta biljka, sadrži ugljene hidrate koji organizam brzo opskrbljuju energijom. Krompir je postao temelj prehrane velikog broja ljudi, no problem je što ga prevelik broj ljudi priprema na najnezdraviji način.

Krompir je vrlo popularan. Nažalost, većina ljudi ga najčešće jede u najgorem mogućem obliku – kao pomfrit ili čips, koji su puni za krvne žile vrlo nezgodnih trans masnih kiselina i obično preslani.

Pa čak su i pečeni krompiri puni masti, margarina i raznih dodataka, poput sira i slanine. Zbog toga je inače zdrav krompir postao faktor koji pridonosi pojavi srčanih udara. No, oduzmete li masne i slane dodatke, krompir je zapravo izuzetan izvor zdravih sastojaka. Ima malo kalorija, posebno je dobar izvor vitamina B6, vitamina C, bakra, kalija i mangana, te je pun vlakana. Dakle, namirnica koja pridonosi zaštiti krvnih žila i djeluje protiv raka.

Idealno bi bilo kuvati ga te začiniti solju i maslinovim uljem ili maslacem. Nije nezdrav ni pečen u pećnici ako ga previše ne zamastite. No, izbjegavajte prženi krompir.

Nepotrebno na zlu glasu zbog skroba

Reputacija krompira kao zdrave namirnice ugrožena je zbog velikog udjela ugljenih hidrata i bijelog skroba. No, nove analitičke metode pokazuju malo drugačiju sliku. Primjerice genetičar Roy Navarre je identifikovao 60 različitih oblika fitokemikalija i vitamina u krompiru, stoji u studiji Phytochemical Profilers Investigate Potato Benefits iz 2007. Neki nutricionisti tvrde da su ovi sastojci jednako moćni kao i oni zbog kojih su slavu stekli brokula, špinat i prokulice, tj. da štite od kardiovaskularnih bolesti, respiratornih problema i nekih tumora.

Snižava povišen pritisak

Tim prof. Navarre uočio je da krompir sadrži i visoke nivoe kukoamina. Ove molekule su posebno važne jer imaju potencijal za snižavanje krvnog pritiska. Isti sastojak je do sada pronađen u paradajzu te u biljci Lycium chinense, tj. goji bobicama. Koru ove biljke kineski travari koriste stoljećima za izradu posebne ljekovite infuzije.

Nove metode analize modernoj nauci omogućavaju otkrivanje stotina neočekivanih sastojaka koji se nalaze u nekoj biljci.

Vitamin B6 – izgradnja ćelija

Ako bismo gledali visoku koncentraciju vitamina B6 – šoljica pečenog krompira sadrži 21% dnevnih potreba – krompiri bi i samo zbog toga trebali biti uvršteni među za zdravlje vrijedne namirnice.

Vitamin B6 je uključen u više od 100 enzimskih reakcija. Enzimi su proteini koji pomažu odvijanje hemijskih reakcija, pa je vitamin B6 potreban gotovo posvuda u tijelu. Mnogi građevni blokovi proteina, a to su aminokiseline, zahtijevaju B6 za sintezu. Zbog toga je vitamin B6 bitan za formiranje gotovo svih novih ćelija u tijelu. Stvaranje hema (protein naših crvenih krvnih ćelija) i fosfolipida (komponente stanične membrane koje omogućavaju razmjenu poruka između ćelija) takođe zavise o vitaminu B6.

Vitamin B6 – ćelije mozga i aktivnost živčanog sistema

Vitamin B6 ima brojne uloge u našem živčanom sistemu, a mnoge uključuju neurološke aktivnosti moždanih ćelija. B6 je potreban za stvaranje amina, vrsta molekule ili neurotransmitera potrebnog za prenos poruke iz jednog živca na sljedeći. Neki od neurotransmitera koji zahtijevaju vitamin B6 su serotonin, čiji je nedostatak povezan s depresijom, melatonin, hormon potreban za dobar noćni san, epinefrin i norepinefrin, hormoni koji nam pomažu nositi se sa stresom, te GABA, koji je potreban za normalno funkcionisanje mozga.

Vitamin B6 – protiv raka i zaštitnik krvožilnog sistema

Vitamin B6 igra i važnu ulogu u metilaciji, hemijskom procesu u kojem se metilne grupe prenose iz jedne molekule na drugu. Mnogi bitni hemijski procesi u tijelu nisu mogući bez metilacije, naprimjer geni se mogu uključiti i isključiti na taj način. To je posebno važno u prevenciji raka. Drugi način na koji metilacija pomaže spriječiti rak je 'lijepljenje' metilnih grupa na otrovne materije kako bi one bile manje toksične, čime se podstiče njihovo izbacivanje iz tijela.

Metilacija je važna i za zdravlje kardiovaskularnog sistema jer mijenja potencijalno opasne molekule pod nazivom homocisteine u benigne materije. Budući da homocistein može direktno oštetiti stijenke krvnih žila, uveliko povećava progresiju ateroskleroze, a visoke nivoe homocisteina povezane su sa značajno povećanim rizikom za srčani i moždani udar. Namirnice bogate vitaminom B6, poput krompira, mogu pomoći zadržati nisku nivo homocisteina. Osim toga, prehrana bogata namirnicama koje obiluju vitaminom B6 povezana je s ukupno nižom stopom srčanih bolesti.

Vlakna u kori

Jedan pečeni krompir će vam pružiti 11,7% dnevne vrijednosti potrebnih vlakana, ali zapamtite, vlakna u krompiru su uglavnom u kori. Ako želite sniziti holesterol i rizik od raka debelog crijeva, treba vam podrška vlakana.

Vitamin B6 – bolja kondicija

Vitamin B6 je potreban i za razgradnju glikogena, oblika šećera pospremljenog u ćelijama mišića i jetre. Zbog toga je ovaj vitamin ključan za izdržljivost tokom vježbanja.

Izvor: Magazin.hr


Važna urednička napomena: Postavljene informacije, subjektivne napomene i stavovi izraženi u ovom članku su isključivo autorovi, tj. izvora i nužno ne predstavljaju uredničku politiku ili stav nezavisnog portala www.camo.ch.