Početna - - Početna

Americki Univerzitet u BiH (AUBiH)
Obrazovanje mladih, skolovanje


Denis Prcic




Autor: Adis Hasakovic
Objavljeno: 09. Mart 2009


GLOBAL - Za tri godine svog postojanja, Americki Univerzitet u BiH (AUBiH) je postavio nove standarde u visokoskolskom obrazovanju u BiH, opravdao podrsku americkih diplomata, te pokazao da je americki san moguc u nasoj zemlji.


U ovoj obrazovnoj ustanovi, na Fakultetu medjunarodnih finansija i bankarstva, Fakultetu digitalne ekonomije i informacione tehnologije i Fakultetu medjunarodnog prava i diplomatije, u Tuzli i Sarajevu skoluje se oko 250 studenata, koji ce dobiti svjetski priznatu diplomu State University of New York (SUNY).


Kako biste objasnili uspjeh AUBiH koji je za nepune 3 godine postojanja uspio postaviti nove standarde u visokoskolskom obrazovanju u BiH?


Denis Prcic: Nije bilo jednostavno. Pokusat cu ukratko objasniti nas uspjeh. Jasna vizija, iskrene i plemenite namjere, velikim angazmanom, ogromnim znanjem i iskustvom, rezultirali su uspjesnim stvaranjem AUBiH. Timski rad, na pocetku nekoliko pojedinaca i ljudi koji su prepoznali razloge postojanja jedne moderne i svjetski priznate visokoskolske ustanove, bio je kljucan u ostvarenju ove plemenite misije. AUBiH je najbolji primjer da su snovi i vizije moguci i u BiH. Mi smo dokaz da je uspjeh u BiH moguc i to na jedan vanserijski i originalan nacin.


Kako to mislite?


Denis Prcic: Mi smo AUBiH, imajuci u vidu svjetske naucno-obrazovne standarde, uveli na velika vrata visokoskolskih institucija globalnih razmjera. Znanje, steceno pohadjanjem jednog od fakulteta na AUBiH, dobijanjem diplome, ne samo da je priznato od strane Drzavnog univerziteta Drzave Njujork (SUNY), vec kao takvo, ravnopravno konkurira svugdje u svijetu.


Sanse za zaposlenje


Denis Prcic: To znaci da diplomci AUBiH ne samo da imaju dvije univerzitetske diplome, bosanskohercegovacku i americku, koja je priznata svugdje u svijetu, nego i svojim prakticnim iskustvom koje vec za vrijeme studija sticu i usvojenim znanjem koje im prenose najeminentniji americki profesori, bez ikakvih prepreka mogu raditi gdje god to pozele, za bilo koju kompaniju, banku ili drzavnu instituciju.


Osim toga, prema najnovijim istrazivanjima koje je proveo jedan domaci portal za zaposljavanje, osobe koje imaju stranu diplomu imaju vise mogucnosti za zaposlenje nego studenti sa javnih univerziteta. Dakle, nasi studenti dobijaju i americku diplomu, tako da, nemaju nikakvih prepreka u izgradnji karijere.


Kakve prednosti od toga moze imati BiH?


Denis Prcic: Trziste rada funkcionira svugdje jednako. Kako kod nas tako i u svijetu. Svi veliki, znacajni i bitni sistemi pokusavaju doci do najkvalitetnijih i najsposobnijih ljudi koji su spremni odmah preuzeti odgovornost i voditi poslovanje u bilo kom domenu. Diplomu SUNY univerziteta posjeduje cak 2 miliona ljudi u svijetu. Ovaj univerzitet upise godisnje blizu 550.000 studenata u 64 studentska kampa u drzavi New York. AUBiH je ravnopravan dio ove velike naucne porodice. Nasi studenti su veoma trazeni strucnjaci na svjetskom trzistu. A ono sto je trazeno i cega nedostaje u svijetu, moze samo visestruko koristiti nasem poslovnom ambijentu, drustvu i drzavi. Zapravo je nasa namjera bila kada smo osnivali AUBiH ostvarenje sna o univerzitetu koji ce sluziti svojim studentima, ali i pravu na bolju i prosperitetniju Bosnu i Hercegovinu.


Ispada da je „americki san“ moguc i u BiH?


Denis Prcic: Sanjati je dobro. Raditi jos bolje. Mi smo dokaz da zdravi snovi, postavljeni na ispravnim vizijama, uz jako puno rada, uz svjetske metode ucenja prilago?ene nasim uvjetima i mentalitetu, kao i besprijekorna organizacija i briga za svakog studenta, cine snove relanim. Studenti i njihov uspjeh su nasa jedina briga.


Zivotna odluka


To tvrde sve visokoskolske ustanove. Ali, sta to zaista znaci?


Denis Prcic: To znaci da studenti nemaju drugih obaveza nego samo da usavrsavaju njihovo znanje kako bi sto spremnije izlazili na ispite.


Evo jednog banalnog primjera. Kod nas studenti ne provode sate cekajuci u studentskim sluzbama da bi ovjerili indexe. Nasi studenti ne trce za profesorima kako bi dobili potpise i tako stekli pravo na izlazak na ispit. Na AUBiH studenti trebaju samo predati indexe, za sve ostalo se brine studentska sluzba.


Upis na fakultet je jedna od najbitnijih zivotnih odluka. Zasto bi se neko trebao odluciti za upis na AUBiH u sljedecoj skolskoj godini?


Denis Prcic: Vrlo cesto isticemo prednosti americkog sistema visokoskolskog obrazovanja. Zelio bih ovom prilikom naglasiti jos jedan bitan momenat. Polazimo od cinjenice da je rijec o vrlo bitnoj zivotnoj odluci. Mladi ljudi koji zavrsavaju srednje skole nalaze se na prekretnici njihovog buduceg zivotnog i poslovnog opredjeljenja. S druge strane, roditelji su mozda jos i vise svjesni te cinjenice. Svako zeli najbolje svome djetetu. Nas uspjeh temelji se, prije svega, na toplom ljudskom pristupu svakom studentu i roditelju ponaosob. Taj osobni pristup podrazumijeva realno predstavljanje nasih mogucnosti, prepoznavanje i isticanje prednosti i posebnih nadarenosti svakog studenta, ali i ukazivanje na odredjene manjkavosti i nedostatke kod konkretnih pojedinaca. I studenti i roditelji prepoznaju i cijene takav iskren pristup. Vec nakon prvog susreta u preliminarnim razgovorima sa njima, prije samog upisa, svima biva jasno da se ovdje ne radi o pukoj prodaji i lobiranju, vec o istinskoj brizi za dobrobit svakog pojedinca.


Naglasio bih da su studenti cijelo vrijeme sa svojim porodicama i da po znanje kakvo nudi americki sistem obrazovanja ne moraju ici nigdje izvan svoje zemlje.


Mnogima se kao prepreka upisu na AUBiH cini nedovoljno poznavanje engleskog jezika. Koji nivo znanja je potreban da bi neko mogao upisati AUBiH?


Denis Prcic: Predavanja se odvijaju iskljucivo na engleskom jeziku, koji je svjetski jezik u svijetu poslovanja i diplomacije. Studenti koji imaju srednjeskolsko znanje engleskog jezika mogu se upisati, s tim da AUBiH procjenjuje koji je to nivo znanja, a u cilju daljeg usavrsavanja jezika. Studentima omogucavamo besplatno usavrsavanje jezika, putem Skole engleskog jezika. Omogucavamo im da se pripreme i shvate nacin rada na AUBiH. Vjerujte da u veoma kratkom vremenskom periodu, cak i u prvom semestru, savladaju jezik.


Studentska praksa


Koji su jos razlozi zbog kojih je AUBiH prvi izbor za sve one koji se upisuju na fakultet?


Denis Prcic: Svakako da su tu i medjunarodno priznati SUNY akademski programi usmjereni izgradnji karijere. AUBiH ima pristup i moze raditi po cak 7.500 razlicitih planova i programa. Treba istaci da su planovi i programi po kojima se radi na AUBiH istodobno priznati i od vlasti BiH. Kod ovolikog broja planova i programa, puno je lakse izabrati one najbolje za nase studente. To znaci da se studenti vec u toku samog studija specijaliziraju za rad u usko profiliranim oblastima. Takav strucnjak dobro je dosao u svaku kompaniju, banku ili instituciju, jer vec tokom studija stice ne samo znanja, vec i iskustva potrebna za nesmetano preuzimanje svih obaveza i odgovornosti na veoma bitnim funkcijama, vitalnim za poslovanje svake korporacije. Osim toga, tu su jos i SUNY predavanje na daljinu i pristup digitalnoj biblioteci. Nasi studenti u svakom trenutku imaju pristup cak 18 miliona naslova iz kojih prakticno imaju relevantno naucno znanje cijelog svijeta na dlanu. Autori udzbenika po kojima nasi studenti uce su najeminentniji svjetski naucnici.


Na AUBiH studenti sticu strucna znanja i praksu vec za vrijeme studiranja?


Denis Prcic: Tako je. Omogucavamo jedan semestar u SAD-u, u SUNY studentskom kampu, placenu strucnu praksu u tamosnjim kompanijama na Wall Street-u i Manhattan-u. Ove godine prva generacija nasih studenata ide u SAD. Osim redovnih predavanja i prakse, predvidjeni su i obilasci kulturnih spomenika u New Yorku-u, izleti na Nijagarine vodopade, shoping u Wall Martu, itd.


Tu je i strucna praksa u bh. preduzecima. AUBiH je jedini univerzitet u BiH koji svojim studentima garantuje sticanje prakticnog iskustva u skladu sa akademskim programom rada, obezbjedjujuci im tokom ljetnog semestra praksu u renomiranim preduzecima koja posluju u BiH, ali i drzavnim institucijama, neprofitnim organizacijama, itd. Ovaj program koristan je kako za nase studente, tako i za kompanije i institucije koje se odluce primiti AUBiH studenta na praksu, jer omogucava obostrani proces procjene i razmjene informacija i znanja. U cetvrtoj godini, studenti odlaze jedan semestar u SAD na praksu, gdje sticu vrijedno iskustvo, nakon cega se vracaju u BiH kako bi diplomirali. To je placena praksa i taj novac ce im omoguciti da u SAD-u plate sve troskove zivljenja.


Isto tako AUBiH nudi brlo bogat studentski zivot izvan nastave, mogucnost samoorganizovanja, sportske aktivnosti, studijska putovanja i eskurzije. A, tokom studiranja, studenti se susrecu sa najznacajnijim drzavnicima regije, ambasadorima, biznismenima i drugim znacajnim licnostima.


Podrska americke diplomatije


Primjetna je i podrska koju AUBiH ima od americkih diplomata koja ide mnogo dalje od deklarativne?


Naravno da AUBiH ne bi postojao bez podrske State Department-a i Americke ambasade u BiH. Trenutno, u Upravnom odboru imamo tri bivsa americka ambasadora: Clifforda Bonda, Williama Montgomerya i Ralpha Johnsona, koji imaju svoja prakticna zaduzenja. Veliki prijatelj i donator AUBiH je Duch Summers, americki milijarder i poslovni covjek, cije je interesovanje za AUBiH jos jedna potvrda da smo na pravom putu.


Ostatak Upravnog odbora je „domaci“?


Denis Prcic: Dodao bih i vrlo respektabilan. Tu su jos Mirsad Kurtovic, generalni direktor UNITIC-a, Igor Davidovic, stalni predstavnik pri UN-u ambasador, Zeljko Kopanja, direktor „Nezavisnih novina“ i Mijo Misic, generalni sekretar Udruzenja banaka BiH.


Svi ti ljudi rade za dobrobit BiH, tako da svako od nas ima svoj zadatak koji omogucava bolji prosperitet BiH kroz razvoj visokog obrazovanja. Pokusavamo, na najbolji nacin, poboljsati standarde i doprinijeti razvoju poslovne atmosfere za investicije u BiH. To je najveci znacaj AUBiH, a svi mi zajedno radimo za dobrobit nasih studenta i BiH. Opravdali smo ukazano povjerenje i jedan smo od svjetlijih primjera u BiH.


Da li je iznos skolarine realan i ko sebi moze priustiti studiranje na AUBiH?


Denis Prcic: Bukvalno svako. Materijalne uvjete za studiranje smo sveli na minimum. Skolarina iznosi 5.500 eura za godinu. Medjutim, omogucili smo gotovo svima da sebi priuste studiranje na AUBiH. Nudimo studentske kredite na 12 godina. To je tek trecina skolarine, a dvije trecine obezbjedjuje SUNY univerzitet. Dakle, diploma AUBiH, koja je istodobno i diploma SUNY univerziteta vrijedi tri puta vise.


Planirate li dalji razvoj AUBiH?


Denis Prcic: AUBiH skoluje i odgaja profesionalace, koji ce, kao takvi, biti potrebni u ekonomsko-politickom razvoju BiH. Nas cilj je studentima omoguciti kvalitetno obrazovanje, kako bi upravo oni sutra pomogli dalji prosperitet domacih institucija i kompanija.


Mi se razvijamo u skladu sa istrazenim potrebama trzista. A, kolike su potrebe, najbolje govore nasi razvojni planovi koje u potpunosti ispunjavamo. Osim postojecih fakulteta u Tuzli i Sarajevu, u jesen otvaramo i Fakultet medjunarodnog prava u Banjoj Luci, te Americki univerzitet u Beogradu.


Americki sistem


Americki sistem obrazovanja je specifican, i sam nastavni proces se razlikuje od sistema obrazovanja u BiH. Metodologija rada je takva da studenti imaju vise razlicitih testova, kvizova i finalnih testova tokom citavog semestra. Studenti htjeli nehtjeli, svakodnevno moraju raditi zadace, svaki drugi treci dan kvizove i projekte u grupama, tako da tokom cijelog semestra moraju aktivno raditi. Uopce nema mogucnosti za kampanjsko ucenje. Studenti moraju redovno dolaziti na nastavu, redovno uciti i samim tim se postizu visoki rezultati.


Nastava se odvija prema planu i programu SUNY-ja, a to podrazumjeva i upotrebu americkih udzbenika, ciji su autori priznati sirom svijeta. Ovaj semestar smo uspjeli obezbijediti svim studentima besplatne originalne udzbenike iz SAD-a, a trudicemo se to nastaviti i u buducnosti.


„Harvard case study“


No, ono sto cini dodanu vrijednost u ovom specificnom sistemu obrazovanja jeste „Harvard case study“ metod predavanja, zasnovan na obradi i analizi stvarnih poslovnih dogadjanja i procesa, koji su se desavali negdje u svijetu, a zbog svog su znacaja odabrani kao primjeri iz prakse na kojima ce se buduce generacije poslovnih ljudi uciti kako kriticki razmisljati, donositi odluke i rjesavati probleme.


Jaka veza AUBiH i SUNY univerziteta

- Nas odnos sa Drzavnim univerzitetom New York je partnerski. AUBiH je prethodno morao ispuniti sve propise i standarde koje je SUNY postavio, kako bi Senat drzave New York priznao nas Univerzitet. To prakticno znaci da su, osim pristupa pomagalima, bazi podataka, i metodi ucenja, nasi studenti istovremeno i studenti SUNY univerziteta. Njihov status priznalo je i njujorsko ministarstvo obrazovanja. Nema nikakve razlike izmedju studenata AUBiH i studenata SUNY univerziteta, jer su svi registrirani u New York Department of Education, u SUNY sistemu koji je najveci obrazovni sistem u svijetu. Ovo im omogucava znacajne povlastice u visini skolarine u odnosu na ostale strane studente SUNY univerziteta.


Dakle, radi se originalnom i samo nama svojstvenom rjesenju studiranja i to nas cini drugacijim od ostalih. Jednostavno, to je jedna od nasih bitnijih konkurentskih prednosti.


Info o AUBiH


Vise informacija, kao i detaljane upute za upis u skolsku 2009/2010 mogu se pronaci na web adresi: www.aubih.edu.ba.


Tu su i nasi telefoni u Tuzli 035 321 050 i u Sarajevu 033 296 415


Adresa u Tuzli je:
Ul. Mije Kerosevica Guje 3,
75000 Tuzla.


Adresa u Sarajevu je:
Fra Andjela Zvizdovica 1,
71000 Sarajevo.


Nas e-mail je: contact@aubih.edu.ba



Vezano za temu:

NJEMACKI SISTEM SKOLSTVA JE DISKRIMINIRAJUCI
SPRIJECIMO NASILJE MEDJU UCENICIMA


Obrazovanje u: Obavezno posjetite:
Danskoj
Wikipedia Bosanski
Finskoj
Wikipedia Hrvatski
Njemačkoj Znanje org
Švicarskoj
BiH





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved