ABDULAH SIDRAN
Početna - - Početna
DERVIS-PASA BAJEZIDAGIC


(?. - 1603.)



Dervis-pasa Bajezidagic, rodjen je u Mostaru polovinom 16. stoljeca, a umro u Budimu 14.07.1603. godine.

Nakon skolovanja u rodnom gradu, nastavlja ucenje u Istanbulu i tu dospijeva u dvorsku sluzbu. Kasnije je bio bosanski valija. U tom svojstvu poslan je na odbranu Budima i tu poginuo. Ostavio je iza sebe jedan divan na turskom i persijskom jeziku. Pored toga, kako navodi Fevzi Mostarac u svom "Bulbulistanu", napisao je naziruna "Mesneviju" Mevlana Dzelaludina Rumija u dva toma.

"Dervis sam pripovijeda u predgovoru "Murad-name" pise da je kao dijete dosao u Carigrad i stupio u Atmejdan-saraje, a to se dogodilo u vrijeme Selima II. To je bilo kad je Mehmed-pasa Sokolovic stajao na vrhuncu moci i slave, koji je nastojao svim silama da podigne svoje zemljake na kormilo turske drzave, sto mu je donekle i poslo za rukom. U Atmejdan-sarajima mladi je Dervis prozivio nekoliko godina marljivo uceci, a narocito se bavio, kako sam veli, proucavanjem arapske i perzijske lijepe knjizevnosti. Prilika mu se pruzila da se u tom usavrsi, jer mu je bio ucitelj poznati Sudija kome nije bilo premca u oznavanju perzijskih klasika. Ubrzo je postao carski licni savjetnik i da se ni casa nije od sultana udaljivao, da je u carskoj prisutnosti kao dogandzi-basa obavljao duznost natkomornika, da je od prirode bio vrstan pjesnik, a po dusevnim vrlinama i ucenosti, ravan velikim ucenjacima, da mu je sultan dozvoljavao da prisustvuje carskom vijecu, premda to nije bilo u obicaju. Cetib-Celebi spominje ga 1000. (1592.) kao carskog licnog savjetnika. Nekoliko mjeseci iza Muratove smrti, u mjesecu sevalu 1003. (1595.) spominje se u jednom fermanu kao bosanski namjesnik. Njegov buran zivot se nastavlja i 1603. vec je "Dervis-pasa isao za sudbinom ili ga sudbina gurala pred sobom". Tako je u jurisu na neprijatelja na Kovin-adi kod Budima poginuo 1603."

Napisao je vrlo uspjesnu pjesmu o svom rodnom gradu i tarih posvecen Starom mostu u Mostaru, a ostavio je Mostaru i medresu, mektab i dzamiju i opremio biblioteku u dzamiju. Pripadao je mevlevijskom tarikatu. Njegova poezija je refleksivna, iskricava meditira o zivotu, sudbini, ljepoti. Dervis-pasa spada medju najznacajnije pjesnike osmanskog vremena u Bosni.

"Gazel o Mostaru"


Ko bi mogo opjevati redom
Sve ljepote divnoga Mostara
Zar se cudis, srce, sto ga ljubim
Sa ljubavlju sinovskoga zara?

O, ne ima na ovome svijetu,
Ako nema sred bajnoga raja,
Bistre vode i svijezega zraka,
Sto covjeka sa zdravljem opaja!

Ko ga gleda, zivot mu se mladi
A dusa mu u nasladi pliva,
Svaki kraj mu i svako mjestance
Zadivljene oci podraziva.

S vocem, s vodom i ostalim miljem
On je druga Sirija na svijetu
E, bi reko da je rajska basca
Ko ga vid i u majskome cvijetu.
S dvije kule velika cuprija
Pruzila se preko rijeke carne,
Te sa svojim velebnijem lukom
Pricinja se poput duge sarne.

Cio svijet da obidje s redom
Ne bi naso onakova svijeta;
On je majdan darovitih ljudi,
Seher Mostar ures je svijeta.

To je gnijezdo slavnije' junaka
I na peru i na bojnom macu;
ko od vazda i sada iz njega
S dan na dan velikani skacu.

Neka sute indijske papige
Neka svoje ne kazuju glase,
O, dervisu! Ti si danas slavuj,
Koji pjeva svog Mostara krase.

S turskog: Safvet-beg Basagic

Po srebrenom tvom obrazu


Po srebrenom tvom obrazu il' je crni soluf pao,
Il' je na list divlje ruze sumbul svoju sjenu dao?
Ili s tvojih jagodica na ustima odraz stoji,
Il' ti usne rujno vino rumenilom svojim boji?
Sto mirisni amber sipa, je li mladez na tvom licu
Il' u zarkom ognju gledam jednu crnu trnjinicu?
Da ja mislim na ruzicu - ah uzrok je tvoje lice,
Da ja mislim na pupoljak - ah uzrok su te usnice.
Da je moje lice zuto kao zuto zlato,
Uzrok mu je jedno luce od srebra skovato.
S tvojim selom ako ne bih rajsku bascu zam'jenio,
Na svijetu, vilo moja, covjek ne bi covjek bio.
Zar je cudo znak ludila ako Dervis sām odaje
Kad ljudskije obicaja kci vilinska ne poznaje?
Ko opcara, ja ne znadem moje oci pune sanka,
Da od placa ja ne mogu do bijela zaspat danka.
Ah, ti meni bez milosti ispovijedas muke tuna
Zulumcaru, a na um ne pada ti dan racuna.
Tesko je uz prijateljski ukor
Jos pretrpit psovku od dusmana;
Ko je imo, zna kako je tesko,
Kad na rani otvori se rana.
Pijmo! jer ce drustvo i veselje proci;
Krcmarice, ne stoj, nego vina toci!













Ovo je kompilacija tekstova koji mogu biti od koristi djacima i studentima
a zele na jednom mjestu imati nesto o bosnjackoj knjizevnosti.

© 1999-2006 by prof. Hamdo Camo & Mirzet Hamzic, nastavnik u GHM

Vezano za temu:

• BH Knjizevnost
• Alhamijado Knjizevnost


• Abdulvehab Ilhamija
• Abdurahman Sirrija
• Abogovic-Adni
• Ahmed Ruzdi
• Ahmed Talib
• Alaudin Sabit Uzicanin
• Arif Hikmet
• Avdo Karabegovic Hasanbegov
• Dervis Bajezidagic
• Fadil-pasa Serifovic
• Fevzija Mostarac
• Habiba Stocevic
• Hasan Kaimija
• Hasan Kafi Pruscak
• Hasan Zijajija
• Husejn Lamekanija

• Poezija
• Divan


• Ibrahim Zikrija
• Mehmed-aga Pruscanin
• Mehmed Mejlija
• Medzazi Sanija Mostarac
• Mustafa Firaki
• Mustafa Muhibbi
• Muhamed Nerkesija
• Muhamed Hevaji Uskufi
• Mustafa Baseskija
• Sulejman Hamza Puzic
• Rahmi
• Resid, Odgovor
• Riza-beg Kapetanovic Ljubuski
• Safvet beg Basagic
• Sejh Jujo
• Sulejman Mezaki





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved