Dr. Enver Imamovic, profesor stare historije, za "Avaz"

Jos prije 700 godina imali smo svoju flotu i admirala

Bosna je sto milom, silom, prodajom ili poklonima ostala bez svog primorja

Danasnje neumsko, odnosno bh. primorje, tek je zalosni ostatak onoga sto je nasoj zemlji nekada pripadalo na Jadranskoj obali, komentar je profesora stare historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu dr. Envera Imamovica.

On je reagirao na posljednje istupe hrvatskih medija koji su, nakon zahtjeva premijera Ive Sanadera da se izvrsi revizija Sarajevskog ugovora o granici na moru izmedju BiH i Hrvatske, naveli da BiH "nije imala nijedan centimetar mora u tom podrucju, buduci da je jos od 1333. granica isla samim kopnenim rubom juzne strane poluotoka Kleka".

Ilirska plemena

Historijski se zna da je sva obala od Boke kotorske do usca Cetine kod danasnjeg Omisa bila u posjedu ilirskih plemena, cija su se jezgra i upravna sredista nalazila na podrucju danasnje BiH. Prvi podaci koji govore o bosanskom primorju u srednjem vijeku potjecu iz 10. stoljeca. Dokumenti opisuju kako je humski (hercegovacki) knez Mihajlo Visevic s flotom napadao i osvajao cak juznoitalijanske gradove. Vec je tada Durovacka republika placala bosansko-humskim gospodarima godisnji tribut za koristenje prigradskog zemljista, jer je sva okolna obala pripadala Bosni - pojasnjava dr. Imamovic.

Veliki konkurent Bosni na moru bili su Dubrovacka republika i Venecija, a prvi su bili zivotno zainteresirani da prosire svoj obalni pojas, a to su mogli ostvariti samo na racun Bosne. Ta upornost im se isplatila.

Kraljev brod

Godine 1333. ban Stjepan II prodao im je Peljesac s gradom Stonom. Kralj Dabisa je 1394. Madjarskoj vratio dio obale od Zrmanje do Cetine koju je svojevremeno osvojio Tvrtko. Godine 1399. kralj Ostoja je Dubrovcanima prodao Slansko primorje (od usca Neretve do Dubrovnika). Dio Konavalja sa Cavtatom i dio obale do Boke kotorske prodao im je 1419. velikas Sandalj Hranic za 12.000 dukata, a 1426. godine ostatak Konavalja i preostali dio obale velikas Radoslav Pavlovic za 13.000 dukata. Primorje od usca Neretve do Cetine od Bosne je 1452. preotela Mletacka republika. Tako je sto milom, silom, prodajom ili poklonima, Bosna je ostala bez svog primorja - zakljucuje Imamovic.

Ostatak ostataka je danasnji Neum sa svojom obalom duzine tek 20-ak kilometara. - Iako je Bosna i ranije imala brodovlje, kralj Tvrtko je stvorio flotu kakvu Bosna do tada nije imala. Brodovi su gradjeni u domacim brodogradilistima, Brstanik na uscu Neretve i Kotor, a dio je nabavljan u Veneciji.

Dokumenti posebno isticu raskosni admiralski, odnosno kraljev brod, naoruzan topovima, od kojih se jedan zvao "Soko". Na celu flote bio je admiral, izvjesni Nikola Basej, porijeklom Mlecanin.

(Avaz 4.12.2005)