Danas u Sarajevu (24.5.2001), svecano otvaranje Bosnjackog instituta Adilbega Zulfikarpasica. Riznica pamcenja i kontinuiteta Bosne i Bosnjaka

Na mjestu gdje je nekada bio Hamam bar, nadomak sarajevske katedrale, nikao je sarajevski odjel Bosnjackog Instituta.

Kompleks od tri veleljepna zdanja u srcu Sarajeva simbolicno ce otvoriti njegov vakif Adil Zulfikarpasic, a znacaj ovog vakufa javnosti ce predstaviti resu-l-ulema Mustafa ef.Ceric

Bosnjacki institut u Sarajevu - Fondacija Adil Zulfikarpasic - bit ce danas svecano otvoren na ceremoniji koja pocinje u 16 sati. Dogadjaj je to koji ce nesumnjivo obiljeziti vrijeme, kao sto ce samo podizanje ovog prelijepog zdanja obiljeziti (jasno je to od samog idejnog zacetka) kulturni i ukupni drustveni zivot Bosnjaka, ali i svih drugih gradjana u Bosni i Hercegovini.

Veliki je to, mozda i najveci zivotni trenutak, najprije za njenog utemeljitelja. U razgovoru za Jutarnje novine, nekoliko mjeseci pred ovaj dogadjaj, Adil Zulfikarpasic je opisao, kako je teklo ostvarenje ovog njegovog velikog sna, zacetog ko zna kada u njegovoj mladosti, a konkretno otpocetog po napustanju Bosne.

Nakon brijnih godina zivota i rada u Evropi, najvise u Svicarskoj, u kojoj se "zaustavio", i upornog sakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja historijske, knjizevne, novinarsko-publicisticke i arhivsko-dokumentacijske gradje o Bosni i Hercegovini, on je 1988. godine u Cirihu utemeljio kulturno-naucnu ustanovu Bosnjacki institut.

Pred agresiju 1991. godine, otvara i podruznicu u Sarajevu, cijeneci da ce,tek u "sredini koja je bliska. medju narodom kojem je namijenjena" rad i postojanje ove institucije dati prave rezultate i da ce "raditi punim kapacitetom, a sto u Cirihu , uz sve napore i dokazivanja vrijednosti" nije bio slucaj.

Radi se o velikom vakufu, cije su dimenzije u mnogome prevazisle, i namjenom i kapacitetom i izdacima, funkciju muzeja ili velike biblioteke, na koji se, pomalo poceo svoditi tamo, vani. Mali je broj ljudi, od nauke, od pera, onih koje svrstavamo pod javne djelatnike, moglo koristiti sakupljeno blago i to je, kazao je Adilbeg, dosta presudilo da se intenziviraju napori i otvori sarajevska podruznica

Glavni fondovi Bosnjackog instituta iz Ciriha: biblioteka, arhiv i galerija umjetnickih slika preneseni su u zdanje Instituta u Sarajevu. Oni ce biti okosnica rada ove institucije, ali sadrzaji koji su vec, u dva navrata, prije zvanicnog otvaranja promovirani u Sarajevu, obecavaju mnogo vise.

I zvanicno je najavljeno, kojim djelatnostima ce se sadrzajima Institut baviti.To su: naucna istrazivanja u saradnji sa srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu; odrzavanje, kompletiranje i osavremenjavanje biblioteke i arhiva; izdavacka djelatnost.

Najvaznije mjesto u ukupnom kompleksu Instituta, prelijepom zdanju u srcu Sarajeva, i njezino najvece bogastvo je njegova biblioteka, koja danas raspolaze s oko 80.000 naslova. Njezin je temeljni odjel Bosniaca, gradja o Bosni i Bosnjacima, u kojima su i prve stampane bosanske knjige, novine i casopisi, ali i sva vazna savremena produkcija, knjizevna i publicisticka.

Samo zdanje Bosnjackog instituta u Sarajevu u arhitektonskom smislu je zanimljivo i izazvalo je od pocetka radova paznju i divljenje.To je rijetko uspio spoj moderne i orijentalne arhitekture, u izvedbi arhitekata Hasana Cemalovica i Ahmeta Kapidzica. Oslanja se na hamam, podignut jos 1555.g., te tako predstavlja i fizicku vezu dva vakufa: prvog, Gazi Husrevbegovog, podignutog u osvit islamske kulture, obrazovanja i ucenosti na ovim prostorima, i ovoga koji je podigao Bosnjak Adil Zulfikarpasic.

Radi se dakle, i o "produzavanju zivota" i svekolikih znacenja vakufa kao institucije, utemeljene i prakticirane u BiH od prije pet stoljeca.

Na svecanosti otvaranja, cast da prisutne pozdrave i vakuf javno predstave dobili su reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceric, knjizevnik Sead Trhulj i prof.dr. Fehim Nametak. Vakif Adil Zulfikarpasic samo ce simbolicno proglasiti otvorenim svoje zdanje, a svecanost ce biti okoncana ucenjem dove. Proucit ce je Vehbija ef.Makic, imam i hatib Adil-begove dzamije u predgradju Sarajeva.

Prilika da se zdanje razgleda imat ce svi gradjani u "Mjesecu otvorenih vrata".

Vakifove rijeci su bile: "Institut je i podignut u Sarajevu s namjerom da ga svaki dobronamjeran i znanja zeljan Bosanac prihvati kao svoje vlastito djelo".

Jutarnje novine, cetvrtak, 24.5.2001 Elida Causevic
Bosnjacki institut kao i sve novosti mozete posjetiti direktno na stranici: • BOSNJACKI INSTITUT U SARAJEVU	Posjete i intervjui mjerilo zainteresovanosti za bh kulturu