08.01.2010.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u 100 zemalja sirom svijeta i danas, 15 godina od Dejtona, boravi vise od pola miliona osoba koje su zemlju napustile zbog rata na ovim prostorima.
Istovremeno, status raseljenih osoba u BiH trenutno ima oko 39.000 porodica, odnosno 117.000 osoba. U posljednjih 14 godina skoro sva zauzeta imovina vracena je predratnim vlasnicima te je od 450.000 unistenih kuca obnovljeno njih 320.000. Osim toga, procjenjuje se da oko 2.700 osoba zivi u kolektivnim smjestajima sirom BiH.
Priznati status
Ovo se navodi u univerzalnom periodicnom pregledu o stanju ljudskih prava u BiH, sacinjenom krajem 2009. godine.
U izvjestaju se kaze i to da je BiH zemlja s najizrazenijim izbjeglicko-raseljenickim problemom u Evropi. S priznatim izbjeglickim statusom u nasoj zemlji boravi oko 187 osoba, dok je, prema evidenciji Ministarstva sigurnosti BiH, izdato oko 250 izbjeglickih kartona.
- Razlika u broju izdatih izbjeglickih kartona i broja osoba koje trenutno borave u BiH je broj preseljenih izbjeglica u trece zemlje putem programa UNHCR-a, a kojima nikada nije prestao izbjeglicki status u BiH - kaze se u izvjestaju.
Najveci broj izbjeglica koje trenutno borave u BiH jeste iz Srbije, Crne Gore, Palestine, Sirije, Tunisa, Makedonije, Alzira, Albanije, Hrvatske, Moladavije i Saudijske Arabije.
Ugrozenost novinara
Osim podataka koji se ticu izbjeglica i raseljenih osoba, u izvjestaju je posebna oblast posvecena i pitanju slobode izrazavanja, slobode medija, raznim vidovima diskriminacije... Domaci politicari posebno su imali zamjerke na dio koji se odnosi na odnos novinara i politicara.
Kako je u izvjestaju navedeno da su novinari ugrozeni te da su vrlo cesto izlozeni cenzuri i snaznom utjecaju nacionalnih stranaka, domaci parlamentarci zestoko su se usprotivili ovakvim navodima, isticuci da ovakav izvjestaj ne smije izaci izvan granica BiH.
- Ovu zemlju niko ne moze odbraniti od nje same, jer ovdje Ustav krsi ljudska prava - kazao je dopredsjedavajuci Doma naroda Parlamenta BiH Ilija Filipovic.
Iako je u izvjestaju navedeno da je RAK ustanovio osnovna profesionalna pravila u elektronskim medijima, Filipovic je ocijenio da je ova institucija dozvolila "raskalasenost i raspojasanost medija".
Ima i napretka
U izvjestaju je na koncu navedeno da je u BiH ostvaren znatan napredak kada je rijec o postivanju ljudskih prava. No, dodano je da se na tom pitanju i dalje treba raditi.
(Dnevni Avaz)
|
