BiH
Početna - - Početna
REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA


STANOVNISTVO BOSNE I HERCEGOVINE, JEZIK, PISMO I RELIGIJA




Grb R BiH Zastava R BiH * Predhistorijsko doba
* Anticko doba
* Doseljenje Slavena na Balkanski poluotok
* Slavenizacija starosjedilackog stanovnistva
* Naseljavanje Srba i Hrvata na podrucje BiH
* Vjera bosnjackog naroda
* Jezik i pismo
* Podaci o BiH



Predhistorijsko doba

Bosna i Hercegovina je vec u predhistorijsko doba bila naseljena pripadnicima raznih naroda. Njen geografski polozaj je takav da predstavlja prirodni most koji je u svim epohama spajao mediteranski i srednjoevropski prostor, preko kojeg su se odvijala kulturna i etnicka strujanja. Bosna i Hercegovina se takodjer nalazila na putu koji je povezivao Istok sa Zapadnom Evropom, pa je to na ovaj prostor dovelo i provelo nebrojene narode. Dovoljno je napomenuti da su na predhistorijskom lokalitetu u Butmiru kod Sarajeva iskopane zemljane figure stare oko 4500 godina, koje prikazuju ljude crnacke rase. Prvi stanovnici bosanskoheregovackog prostora cije nam je ime poznato bili su Iliri.

Anticko doba

Kada je u anticko doba Bosna i Hercegovina dosla u sastav mocnog Rimskog Carstva (prije 2000 godina), naseljavanje pripadnika stranih naroda doseglo je takve razmjere da je Bosna u to doba u pravom smislu postala visenacionalna, a time i multikulturna zemlja. Spomenicka gradja potvrdjuje prisustvo Rimljana, Grka, Italika, Gala, Germana, Sirijaca, Egipcana, Judejaca i drugih. Ovamo su dolazili kao rimski sluzbenici, zanatlije, vojnici ili robovi. Iliri su, medjutim, cinili vecinski dio starosjedilackog stanovnistva, koje je Bosni i Hercegovini dalo trajno etnicko, kulturno i politicko obiljezje.

Doseljenje Slavena na Balkanski poluotok

Slom anticke civilizacije i dolazak Slavena na Balkanski poluotok,koji se zbio 7.stoljeca, predstavlja ju najvazniji dogadjaj rane srednjevjekovne bosanske historije. Iako su slavenska plemena preplavila Balkan, ipak nisu zaposjela sve njegove dijelove, prvenstveno prostor danasnje Grcke, Albanije i Bosne. U sva tri slucaja rijec je o izrazito brdsko-planinskim zemljama, jake kulturno-politicke i etnicke tradicije, sto je za slavenske zavojevace predstavljalo znatnu prepreku. Za Bosnu je bio bitan jos jedan faktor koji je odigrao vaznu ulogu u tim dogadjajima. Starosjedilacko ilirsko stanovnistvo, zahvaljujuci svojoj tradicionalnoj borbenosti i dobrom naoruzanju, koje je dobijalo iz svojih rudnika, uspjelo je odbiti navale slavenskih hordi. Tako su Slaveni uglavnom zaobisli oblasti danasnje Bosne i Hercegovine. I ono sto ih je prodrlo, brzo se uklopilo u domacoj ilirskoj masi.

Slavenizacija starosjedilackog stanovnistva

Slavensko okruzenje, medjutim, tokom stoljeca ucinilo je svoje. Dodiri koji su bili neminovni sve vise su satirali ilirske karakteristike bosanskog stanovnistva. Bosna se na koncu toliko slavenizirala da se ni po cemu nije razlikovala od ostalih juznoslavenskih zemalja kakve su bile Hrvatska, Srbija ili Duklja. Ipak, nisu nikada bile sasvim izbrisane njene specificnosti koje su se temeljile na predslavenskim obiljezjima. Kroz citavo razdoblje srednjeg vijeka one su Bosni davale karakter posebne zemlje, a njene stanovnike cinile vidno drugacijim u odnosu na okolne narode. Isticali su se svojim neslavenskim fizickim izgledom, imali su posebnu vjeru (bogumilsku), jedinstven oblik nadgrobnih spomenika (stecke), posebnu nosnju, obicaje itd.

Naseljavanje Srba i Hrvata na podrucje Bosne i Hercegovine

Izvorna gradja pokazuje da je u srednjem vijeku Bosnu naseljavao jedinstven bosanski narod, zvani Bosnjani. Doseljenje Srba i Hrvata na bosanskohercegovacki prostor uslijedilo je tek u vrijeme turske okupacije Bosne. Zbog cestih epidemija kuge i pogibije Bosnjaka po bojistima Turske Carevine, turske vlasti su na opustjele predjele naseljavale pripadnike Srba i Hrvata iz susjednih zemalja. To su mahom bili stocari i radni elementi (kmetovi). Njihovo naseljavanje, vrijeme, tokovi i pravci mogu se lijepo pratiti u dokumentima, pa se tacno zna kada su koje bosanskohercegovacke oblasti bile naseljene srpskim ili hrvatskim pripadnicima. Njihovo prisustvo, medjutim, bila je kap u moru u odnosu na starosjedioce. Ali, u 19. stoljecu zbili su se neki dogadjaji koji su uveliko izmijenili etnicku sliku Bosne i Hercegovine. Pod jakom nacionalistickom propagandom iz susjedne Srbije i Hrvatske, dotadasnjim Bosnjacima katolicima i pravoslavcima pocelo se usadjivati u svijest da su Hrvati, odnosno Srbi. Na taj nacin ubrzo je nestalo Bosnjaka te dvije vjere, cime je znatno ojacan sastav ranije doseljenih Srba i Hrvata. Bosnjacima muslimanima pokusalo se dokazati da su "poturice", to jest da su islamizirani Srbi ili Hrvati. U tome se nije uspjelo jer su oni znali ko su i kojeg korijena. Tako su Bosnjaci muslimani ostali jedini predstavnici bosnjackog naroda - potomci srednjevjekovnih Bosnjana

Vjera bosnjackog naroda

Stanovnistvo Bosne i Hercegovine u predhistorijsko i anticko doba slijedilo je paganska vjerovanja u razna bozanstva. O tome nam govore kameni spomenici koji nose natpise ili likove mnogobrojnih paganskih bogova. Na ovaj prostor krscanstvo je prodrlo dosta rano. Zbog specificnih uvjeta, ono se kasnije izrodilo u posebnu vjeru koja je samo imenom bila krscanska. Zvanicna crkva ju je proglasila herezom, to jest krivovjerjem, pa su stotinama godina na Bosnu polazile krizarske vojne da je iskorijene.

Ova bosanska vjera u dokumentima naziva se raznim imenima: patarenskom, manihejskom i sl, dok su pripadnici te vjere sebe nazivali "dobri krscani". Danas se ta vjera u nasem narodu obicno naziva bogumilskom a njeni pripadnici bogumilima.

Bogumilskoj vjeri je pripadao najveci dio srednjevjekovnog bosanskog stanovnistva. Katolika i pravoslavaca je bio neznatan broj. Kada su 1463. godine Bosnu osvojili Turci, bogumili su masovno presli na islam. Njihovi potomci su danasnji bosanskohercegovacki muslimani. Pripadnici ostale dvije vjere, katolici i pravoslavci, opstali su do danas. I danas se u nasoj zemlji ispovijedaju sve tri vjere, isto onako kako je bilo u srednjem vijeku, samo sto su bogumile zamijenili muslimani.

Jezik i pismo

U proslosti u Bosni se govorilo raznim jezicima. Sve do prihvacanja slavenskog jezika, do cega je doslo u ranom srednjem vijeku, najduze su bili u upotrebi ilirski i latinski jezik. Zbog slavenskog okruzenja i jakih uticaja sa te strane, prihvacen je slavenski. Iz njega je kasnije nastao bosnjacki jezik, kojim se i danas govori u Bosni. Razlike izmedju bosnjackog, srpskog i hrvatskog jezika su neznatne. Sva tri pripadaju skupini juznoslavenskih jezika i imaju zajednicki korijen. Kroz hiljadugodisnje razdoblje u Bosni su bila u upotrebi razna pisma: grcko, latinsko, glagoljica, bosancica, arapsko i savremeno pismo kojim mi danas pisemo (latinica i cirilica).

U razdoblju srednjeg vijeka Bosna je imala svoje vlastito pismo koje se zove bosancica. Nastalo je iz grckog pisma kao i srpska cirilica i niz drugih pisama. Tim pismom su napisani gotovo svi nasi srednjevjekovni dokumenti, povelje, pisma i brojni natpisi na steccima.

Podaci o Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina se nalazi u sredisnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu granici sa Republikom Hrvatskom, a na istoku i jugu sa Saveznom Republikom Jugoslavijom. Prijevoj Ivan Sedlo (959 m) izmedju planina Bitovnje i Bjelasnice povezuje dvije velike cjeline drzave, naseljeniju te sumama i obradivim zemljistem bogatiju Bosnu na sjeveru i manju, krsevitu Hercegovinu na jugu. Izrazitu prirodnu granicu izmedju Bosne i Hercegovine cini planinski niz Vran - Radusa - Vranica - Bitovnja - Bjelasnica - Treskavica - Zelengora - Maglic.

Hercegovina zahvaca oko 20% povrsine i ima samo 10% stanovnistva drzave. Blizu usca Neretve, ispred Malostonskog kanala, Bosna i Hercegovina ima mali izlaz na more, (21,2 km duga obalna linija kod Neuma), koji je naslijedje bogate proslosti i posljedica teritorijalnog razgranicenja pocetkom XVIII. stoljeca, kada je Dubrovackoj diplomaciji uspjelo ostvariti zelju da Dubrovacka Republika ne granici neposredno s Venecijom vec samo s Turskom, s kojom je odrzavala dobre trgovacke veze.

Bosna i Hercegovina je medju bivsim jugoslavenskim republikama treca po povrsini i broju stanovnika (iza Srbije i Hrvatske) te srednjoj gustoci naseljenosti (iza Srbije i Slovenije). Bosna i Hercegovina se administrativno dijeli na Federaciju Bosne i Hercegovine (51%) i Republiku Srpsku (49%). Federacija BiH se opet dijeli na kantone, kojih ima deset, a kantoni na opcine, dok se Republika Srpska administrativno dijeli na regije, a zatim i na opcine. Teritorij Brckog koji je bio pod arbitrazom, nije pripao ni Federaciji BiH ni Republici Srskoj, vec je nedavnom odlukom Arbitrazne Komisije za Brcko stavljen pod upravu drzave bosne i Hercegovine kao zaseban distrikt. Bosna i Hercegovina se satoji od cetiri velike geografske cjeline. Srednja Bosna (12920 ckm, 1249000 stanovnika) zahvaca planinski srednjobosanski prostor; to je najrazvijeniji dio drzave gdje se od najstarijih vremena nalaze zarista teritorijalnog okupljanja susjednih peripanonskih, krskih i sub - mediteranskih krajeva.

Od kraja XIX. stoljeca raspored naseljenosti se izmijenio pa danas vecina stanovnistva zivi u Peripanonskoj Bosni (21622 ckm, 2253000 stanovnika) koja je poljoprivredno najvrijedniji dio drzave, ali i agrarno prenaseljeni kraj. Bosansko-hercegovacki visoki krs (11842 ckm, 325000 stanovnika) obuhvaca planinsko-krski prostor zapadne Bosne i Hercegovine; to je najslabije naseljen i najsiromasniji dio drzave - samo je 9% povrsine obradivo, a u gradovima zivi manje od 30% stanovnika. Mediteranska regija, tzv. Niska Hercegovina (5399 ckm, 296000 stanovnika) najmanja je geografska cjelina Bosne i Hercegovine. to je zagorski prostor srednjeg primorja.

STANOVNISTVO

Broj stanovnika: (2002) 3.922.205
Gradsko: 45%
Stanovnika na km²: 78
Etnicke grupe: Bosnjaci 54%; Hrvati 14%; Srbi 31% Ostali; 1,0%
Oficijelni jezik: bosanski
Vjere: islam 54%; pravoslavlje 31%; rimo-katolicanstvo 14%; 1,0% Ostali

Podaci iz nekadasnjih popisa:

Broj stanovnika: (1981) 4.124.256 stanovnika
Etnicki sastav: Bosnjaci 39.5 %, Srbi 32 %, Hrvati 18.4 % i drugi (10,1%)

GEOGRAFIJA

Povrsina: 51.129 km²
Lokacija: juzna Europa, na Balkanskom poluostrvu
Okolne drzave : Hrvatska na sjeveru, zapadu i jugu; Srbija i Crna Gora na istoku i jugoistoku
Glavni grad: Sarajevo
Veci gradovi: Banjaluka, Tuzla, Mostar, Zenica
Najniza tacka: Grad Neum, 0m
Najvisa tacka: Planinski vrh Maglic, 2386 m
Obalna linija: 21,2 km

EKONOMIJA

Industrije : metalurgija, rudarstvo, drvena, tekstilna i duhanska industrija.
Glavni usjevi: kukuruz, psenica, tresnje, visnje, jagode, orasi, ljesnjaci, bademi
Rude: lignit, ugalj, zeljezo, olovo, cink, magnezijum, boksit, bakar, aluminijum
Plodno zemljiste: 25%
Produkcija elektricne struje: 13 milijardi kWh
Radna snaga (1991): 45% industrija, 20% agrikulture
Valuta : konvertibilna marka (KM)
Uvozni partneri: Slovenija, Hrvatska, islamske zemlje, Njemacka
Izvozni partneri: Slovenija, Hrvatska, islamske zemlje

KOMUNIKACIJE I TRANSPORT

Motornih vozila: 600.000
Glavni aerodromi: Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar
Televizora: 1 na 5 osoba
Radija: 1 na 4 osobe
Telefona:1 na 10 osoba

ZDRAVLJE

Duzina zivota: 72 godine muskarci, 75 zene
Natalitet: 14 Mortalitet: 5
Smrt novorodjencadi: 15 na 1000 rodjenja
Pismenost: 90%

Medjunarodne organizacije:
UN i sve suborganizacije; zemlja posmatrac na samitima islamskih zemalja



SAZNAJTE VISE O BOSNI I HERCEGOVINI
Turizam Bosne i Hercegovine (bosan.)
Turizam Bosne i Hercegovine (engl.)
Bosnia Travel Net
Wikipedija: Bosna i Hercegovina


Vezano za temu:

GALERIJA SLIKA BIH

HIMNA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
DRZAVNE GRANICE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
BIH: DESET NAJTEZIH GODINA - STA NAM JE RAT URADIO
AMBASADE BIH U SVIJETU






© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved