Prašuma Perućica

Prašuma Perućica jedina u Evropi

 

Perućica - najveća sačuvana prašuma u Evropi, zakonom zaštićeni rezervat, nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Okružena je najvišim planinskim vrhovima u BiH - Maglićem - 2386 m, zatim Volujakom - 1978 m i Snježnicom - 1804 m, dok je od planine Zelengore dijeli kanjon Sutjeske. Dužina prašume iznosi 6, a njena širina 3 kilometra. Zauzima površinu od 1291 hektara.

Iako malo područje, Perućica usljed utjecaja geoloških i klimatskih uvjeta, posjeduje izvanredno bogatu fl oru i faunu. Naime, njena vrijednost i značaj ogledaju se prvenstveno u njenom bogatom skupu šumskih zajednica koju čine crna i bijela joha, hrast kitnjaka, grab i crni bor, predplaninsko bukovo drvo i klekovina bora, smreka, jela, i mnoge druge vrste kakve, praktično, više i ne postoje u Europi.Perućica je jedna od najbogatijih prašumskih kompleksa u Europi. Njena ljepota ogleda se, prije svega, u ekstremnoj raznolikosti pejzaža od brojnih, pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, prostranih planinskih pašnjaka, riječnih kanjona i krša, sve do visokih, planinskih vrhova. U blizini se nalaze čarobna glečerska jezera Zelengore, koja su, zbog svoje ljepote, nazvana gorske oči. Duboki kanjoni rijeka i veliki broj potoka i bistrih, ledenih izvora nalaze se u njoj, a jedan od njih je i Perućički potok čiji se vodopad Skakavac spušta niz liticu visoku oko 80 metara.

Brojna lovišta egzistiraju na ovom području, s obzirom na veliki broj životinjskih vrsta poput divljeg jarca, srndaća, vepra, kune, medvjeda, divlje mačke, lisice, a tu je i suri orao, krstaš, sivi soko, tetrijeb, crvenorepi kos, jarebica kamenjarka i mnoge druge životinje.O Perućici i njenoj ljepoti, raznolikosti drveća i prelijepog pejzaža, prostranim pašnjacima, planinskim vrhovima, pisane su i knjige. Jednu takvu napisao je i poznati švicarski profesor koji je više decenija boravio u prašumi i izučavao biljni i životinjski svijet u njoj

Međutim, za običnog čovjeka je malo teže bilo da okusi istinsku draž ovoga područja. Razlog tome svakako je veoma teška pristupačnost ovom regionu, gusto isprepletena šuma i neprohodne staze. Perućica obiluje unikatnim primjerima bukve, smreče i jele čija stabla prelaze čak i pedeset metara visine, a čiji prečnik iznosi 150 centimetara i koja su stara i po nekoliko stoljeća. Nažalost, rijetki su oni koji su imali priliku proći kroz kanjon i uživati u ljepotama Perućice. To su, naravno, učinili stručnjaci za ovu oblast koji su još prije pedeset godina proučavali ovaj kraj. Zahvaljujući njima Perućica je proglašena zaštićenim prirodnim rezervatom koji se i danas koristi u naučne i obrazovne svrhe.

Prašuma Perućica (1.291 ha) jedinstvena je u Evropi.

 

Proglašenjem ovog područja Nacionalnim parkom, 1962. g., u njegove granice ušli su najljepši dijelovi tri hercegovačke opštine, Foče, Gacka i Kalinovika. Ukupna površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66% pokriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šuma. Slaba nastanjenost i teška pristupačnost, bili su dugo glavni razlog što je veoma mali broj ljudi imao priliku da iskusi sva čuda kojim je priroda u izobilju darivala ovo područje.

Godine 1938., prilikom izrade plana gazdovanja šumama u predjelu Maglića, komisija koja je radila taj posao, u uvali izmedju Volujaka, Maglića i Snježnice pronalazi izuzetne primjerke jele,, bukve i smrče, sa pojedinim stablima visine preko 50 m i sa pravim bogatstvom drvne mase od preko 1.000 m3 po hektaru.

U tom gotovo nepristupačnom kanjonu rječice Perućice, gdje ljudska noga slabo da je ikada kročila, zapremina, visina stabala i ljepota šuma bila je bez premca u Dinaridima. Kao rezultat ovog otkrića, Vlada Republike Bosne i Hercegovine je donijela odluku da se ovo područje izuzme iz redovnog korištenja i 1952. g., prašuma Perućica je proglašena strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje.

Perućica predstavlja mali ostatak iskonske prirode sa bogatim multifunkcionalnim biodiverzitetom i zaslužuje da u potpunosti bude zaštićena za sadašnje i buduće generacije.

 LjBcom