Kultura BiH
Početna - - Početna
BOSANSKI PASALUK - beglerbegluk ili ejalet


- HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE -



Kapetanije u Bosni i Hercegovini


BOSANSKI PASALUK (beglerbegluk ili ejalet), je najveca upravno-teritorijalna jedinica u BiH za vrijeme turske vladavine. Utjecaj, a katkad i vlast turskog krajisnika ili sandzakbega u Skoplju, osjecali su se u Bosni i Hercegovini mnogo prije njenog konacnog pada pod tursku vlast.

U trecem deceniju XV v. Turci stvaraju svoje prve pozicije u zemlji, a od 1435.g. oni drze mozda u svojoj vlasti neke gradove (Hodidjed) u maticnoj zupi zemlje.

Vec 1453.g. Turci imaju u Bosni svoje podrucje "Bosansko krajisce", kojim upravlja krajisnik ili turski vojvoda, koji je jos tada, po rijecima Dubrovcana, bio "pravi gospodar Bosne".

U maju 1455.g. izvrsen je turski popis vilajeta Hodidjeda. Politicku i upravnu vlast u podrucjima, koja drze Turci, vrse njihove vojvode, a sudsku - kadije.

Kad su Turci 1463.g. srusili bosansko kraljevstvo, osnovali su od osvojenog podrucja svoju veliku provinciju Bosanski sandzak. Prvi bosanski sandzak-beg je Mehmed-beg Minetovic (1463-1464), dotada sandzak-beg smederevski.


Bosanski pasaluk
Bosanski pasaluk - velika slika !!!


U prvom deceniju turske vladavine izvrsena je reorganizacija uprave zemlje, a vec 1470.g. obrazovan je od osvojenog teritorija Hercegove zemlje poseban Hercegovacki sandzak sa sjedistem u Foci, a nesto kasnije, prije 1483.g. i Zvornicki sandzak. Tako je sav teritorij bivseg bosanskog kraljevstva podijeljen na tri sandzaka. Ovi ce kasnije sacinjavati jezgro Bosanskog pasaluka.

Bosanski sandzak-beg je zato sto se nalazio na celu jezgra zemlje, a i kao sandzakbeg najstarijeg sandzaka, dobio po turskim zakonima rukovodecu ulogu medju susjednim sandzakbezima, pa je tako jezgro Bosne i dalje bilo neka vrsta matice kojoj su kasnije najvise pripajane novoosvojene oblasti.
Sandzakbeg je bio vrhovni vojni i upravno-politicki organ na podrucju svog sandzaka. Visi funkcioneri na njegovom dvoru bili su :

- cehaja ( zamjenik sandzakbegov);
- kapidzibasa ( natkomornik);
- haznadar ( blagajnik);
- imrahor ( nadglednik staja);
- caus,kancelar, vojvoda,subasa,ceribasa,cesnegir i t.d.

Svaki je sandzak imao svog alajbega, zapovjednika spahijske vojske.

Janicari su imali svoje posebne starjesine, a svi su bili podvrgnuti sandzakbegu.

Sandzaci su se dijelili na nahije, kojima su upravljale vojvode. Sudsku vlast vrsile su kadije.

U toku daljih turskih osvajanja u XVI v. osnivani su novi sandzaci. Tako je:

1537.g. osnovan Kliski,
1538.g. osnovan Pozeski,
1557.g. osnovan Zacesanski,

a, nesto kasnije je osnovan i Krcki sandzak. Oni su dobili imena po mjestima u kojima su u pocetku bila sjedista njihovih sandzakbegova. Sa vojnickim napredovanjem ide i pomjeranje glavnog sredista Bosanskog sandzaka iz Sarajeva u Banju Luku (oko 1554.g). Sa svim tim poraslo je i politicko i vojno znacenje bosanskog jezgra, pa su zato, nesto prije 23.09.1580.g. svi spomenuti sandzaci sa Prizrenskim i Vucitrnskim - ujedinjeni u najvisu tursku upravno-politicku jedinicu u nasim zemljama, u beglerbegluk, ejalet ili pasaluk bosanski.

Dotle je sav taj teritorij bio u sklopu Rumelijskog ejaleta ili beglerbegluka, osim Zvornickog i Pozeskog sandzaka, koji su jos 1541.g. bili prikljuceni Budimskom ejaletu.

Bosanski beglerbegluk bio je jedini beglerbegluk u Turskom Carstvu kome su teritorij i srediste bili na juznoslavenskom podrucju.

Potkraj XVI v. Prizrenski sandzak i Vucitrnski sandzak vraceni su Rumelijskom ejaletu, ali je na drugoj strani bio organizovan Bihacki sandzak ( 1593.g), pa je tako Bosanski pasaluk sve do potkraj XVII v. bio sastavljen obicno od ovih 8 sandzaka:

1) Bosanski
2) Hercegovacki
3) Zvornicki
4) Kliski
5) Pozeski
6) Krcki (Licki)
7) Pakracki (Cernicki)
8) Bihacki

Organizacija

Na celu Bosanskog pasaluka, kao i svakog drugog pasaluka, stajao je beglerbeg s titulom pase, sa dva ili tri tuga (konjska repa), a od pocetka XVII v. vrlo cesto i vezir.

Za prvog beglerbega bosanskog imenovan je Ferhad-beg Sokolovic (1580-1588), koji je dotle bio sandzakbeg Bosanskog sandzaka.Bosanski beglerbeg bio je na celu cjelokupne uprave svog podrucja, zapovijedao velikom vojskom svog Pasaluka, podjeljivao sitnije timare, postavljao neke organe u provinciji i t.d. U pitanjima svog podrucja imao je odlucan uticaj na Porti. Njemu su bili podvrgnuti svi sandzakbezi u Pasaluku.

Imao je svoj divan (vijece), ciji su glavni clanovi bili haznadar (sef finansija), njegov cehaja (zamjenik), timar deftedar (sef pokrajinske uprave feudalnih imanja), teskeredzija (tajnik), muhurdar (cuvar pecata) i kadija.

Janjicarskim odredima je zapovijedao janjicar-aga. Ali unatoc svom znatnom upravnom podrucju (od Sapca do Jadrana i sva Slavonija), prilicno velikim punomocima i paznji koju je centralna vlast pridavala Bosni kao pogranicnoj oblasti, bosanski je pasa u izvjesnim djelatnostima bio podredjen budimskom veziru. Uz ovo treba napomenuti da je vlast i uticaj visokih turskih funkcionera svuda, pa i u Bosni, ponajvise zavisila o njegovom licnom ugledu na dvoru.

Neki bosanski sandzakbezi hvale se da su glava cijele Bosanske i Budimske krajine i da direktno pisu pisma stranim vladarima o vrlo delikatnim pitanjima, a bili je opet slucajeva da su se sitni trgovacki sporovi, umjesto bosanskom upucivali u nadleznost budimskom veziru.

Teritorijalne promjene

Pocetkom XVII v. iz Bosanskog pasaluka izdvojen je Pozeski sandzak i pripojen novoosnovanom Kanjiskom ejaletu, a potkraj vijeka, nakon turskog poraza pod Becom (1683), Bosna je potisnuta uglavnom u svoje srednjovjekovne granice i izgubila sve sandzake u Hrvatskoj. Otada pa do 1852.g. bosanski se ejalet dijelio uglavnom na ova cetiri sandzaka:

1) Bosanski
2) Hercegovacki
3) Zvornicki
4) Kliski

Godine 1832, ukinut je Zvornicki sandzak, a Hercegovina je postala samostalan ejalet s vezirom na celu. Tako je ostalo sve do vremena Omer-pase Latasa, koji je izvrsio "novu reorganizaciju zemlje".

On je nazive sandzaka zamijenio nazivom: kajmekamluk, Bosanski ejalet podijelio je na pet kajmekamluka:

1) Sarajevski
2) Bihacki
3) Banjolucki
4) Zvornicki
5) Novopazarski

a, Hercegovinu je podijelio na tri:

1) Mostarski
2) Pljevaljski
3) Trebinjski

Kajmejamluke je podijelio na mudirluke (srezove).

U Bosni ih je bilo 44, a u Hercegovini 16. Neki mudirluci imali su svoje nahije (ispostave). U Bosni je bilo 19, au Hercegovini 1 nahija. Bosanski je vezir ujedno upravljao Bosanskim sandzakom, dok su na celu svih ostalih kajmekamluka bili posebni kajmekami (okruzni nacelnici).

Sjediste Bosanskog pasaluka bilo je u Banjoj Luci od 1550-1639, zatim u Sarajevu (1639-1687), pa u Travniku 1878.g.

Hercegovacki sandzaci imali su sjedista u Foci, Pljevljima, Mostaru;

Zvornicki u Zvorniku i Donjoj Tuzli;
Kliski u Livnu, rjedje u Klisu;
Krcki ili Licki u Kninu i Udbini;
Zacesanski, Pakracki, ilii Cernicki u Cazmi, Pakracu ili Cerniku;
Pozeski u Pozegi;
Bihacki u Bihacu i Petrinji;
Sjediste Novopazarskog sandzaka bilo je u Sjenici.

Tako je ostalo do jula 1865.g. kada je provedena nova reorganizacija zemlje i Bosna dobila svoj vilajetski ustavni zakon.

Po tom je zakonu od Bosanskog i Hercegovackog ejaleta stvoren Bosanski vilajet, kome na celu stoji valija (guverner).

Vilajet je podijeljen na 7 sandzaka:

1) Sarajevski
2) Travnicki
3) Bihacki
4) Banjalucki
5) Zvornicki
6) Novopazarski i
7) Hercegovacki

Pljevanski mudirluk dosao je tada u sastav Novopazarskog sandzaka, koji je 1872.g. izdvojen iz Bosanskog vilajeta i sa Niskim sandzakom sacinjavao Novopazarski vilajet, ali je tako ostalo kratko vrijeme.

Novopazarski sandzak je 2.02.1877.g. definitivno odvojen od Bosne i prikljucen novoosnovanom Kosovskom vilajetu.

Kad je buknuo hercegovacki ustanak, obrazovan je u novembru 1875.g. Gatacki sandzak, a u decembru iste godine Hercegovacki vilajet.

Oba su ukinuta 2.02.1875.g. i prikljucena Bosanskom vilajetu. Tako je Bosanski vilajet pred okupaciju bio podijeljen u 6 sandzaka, koji su 1882.g. pretvoreni u 6 okruga, sa znatnijim izmjenama granica i broja srezova.

LITERATURA

G.Thoemmel, Geschichtliche politische und topographischstatistische Beschreibung des Vilajet Bosniens, Wien 1867;

J.Roskiewicz, Studien ueber Bosnien und die Herzegowina, Leipzig 1868;

H.Sabanovic, Upravna podjela jugoslovenskih zemalja pod turskom vladavinom do Karlovackog mira 1699;

Godisnjak Istorijskog drustva BiH 1953, Bosanski pasaluk, postanak i upravna podjela, Sarajevo 1959;



Vezano za temu:


Historija Bosne i Hercegovine


Sultani Otomanskog Carstva
Otomanska imperija i bosanska pamet
Islamizacija Bosne i Hercegovine
Bosanski pasaluk - beglerbegluk, ejalet
Kapetanije Bosne i Hercegovine
Karta: Granice Bosanskog pasaluka od 1593
Karta: Granice Bosne od 17. do 19. vijeka

Borba za autonomiju Bosne - Mustafa Imamovic


Raseljavanje muslimana iz knezevine Srbije
Boj pod Banjalukom
Smail-aga Cengic
Husein-kapetan Gradascevic
Omer pasa Latas
Upotreba i zloupotreba islama u Bosni
Otpori i reforme u Bosni i Hercegovini - Noel M.






© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved