PLAN AGRESIJE NIJE STVOREN ZA 24 SATA
SLUCAJ CELEBICI
- Jovan Divjak -
SLUCAJ CELEBICI
NASA BORBA
NEZAVISNI POLITICKI DNEVNIK
SVJEDOCENJE GENERALA JOVANA DIVJAKA U PROCESU CELEBICI
Plan agresije na BiH nije stvoren za 24 sata
General Divjak tvrdi da je samo jednom posjetio logor Celebici ali da tom prilikom nije uocio da je to zarobljenicki logor, ali da je o tome cuo iz izvjestaja o opstem stanju u tom podrucju
Mirko Klarin
dopisnik "Nase Borbe" iz Haga
Penzionisani general Jovan Divjak predstavio se haskom Tribunalu kao "Srbin i gradjanin, ali prevashodno Bosanac, tj. pripadnik Republike Bosne i Hercegovine". Prvi dio njegovog jucerasnjeg svjedocenja u procesu Celebici, nesumnjivo je podrzao tuziocevu tezu o medjunarodnom karakteru rata u Bosni i Hercegovini.
Po generalu Divjaku, bivsem zamjeniku nacelnika Glavnog staba oruzanih snaga BiH, rat je poceo kao agresija JNA, u koju su bile ukljucene paravojne snage iz Srbije i Crne Gore, kao i paravojne jedinice Karadziceve SDS. Plan agresije na BiH - rekao je general Divjak pred Sudom - "nije stvoren za 24 sata", niti je realizacija tog plana pocela 6. aprila 1992, kada je EU formalno priznala BiH kao nezavisnu drzavu. Vec krajem 1991, izjavio je izmedju ostalog general Divjak, u prilog toj tezi, tenkovi i artiljerija JNA zaposjeli su polozaje koji dominiraju nad Sarajevom; dok su se oklopne jedinice pocetkom 1992. rasporedile na strategijske pravce koji iz Srbije i Hrvatske vode ka Sarajevu.
Uporedo s vojnim, svjedocio je dalje general Divjak, tekle su i politicke pripreme u reziji SDS: srpski clanovi Predsjednistva, Vlade i Skupstine BiH vrsili su opstrukciju legalnih vlasti BiH; SDS je formirala paralelne organe vlasti i nametala svoju dominaciju najprije u opstinama gdje je srpsko stanovnistvo bilo vecinsko, a potom i tako gdje je bilo u manjini, prije svega u granicnom podrucju sa Srbijom i Crnom Gorom. U tom dijelu svjedocenja, general Divjak nije propustio da ukaze kako se na slican nacin ponasala i HDZ, odnosno da su, kako je rekao, "i ekstremni djelovi hrvatskog naroda u BiH formirali svoju paralalnu vlast i svoju vojsku".
U Celebicima je, kako je izjavio, general Divjak bio samo jednom - novembra 1992. - i to u inspekciji magazina vojne opreme, ciji ga je sadrzaj "totalno razocarao", posto se nadao da u njemu ima oruzja i opreme za planiranu operaciju deblokiranja Sarajeva. Tom prilikom Divjak u Celebicima nije vidio zatvorenike, niti mu je receno da su oni tu. Samo je, u prolazu, iz kola vidio izvjesnog Mrkica ili Mrksica, koga je poznavao od prije rata. Vidio ga je kako "nesto radi" sto mu je, kako je rekao, "licilo da je u sastavu tog objekta u kojem se nalazi magazin". Na pitanje tuzioca da li mu je palo da pamet da bi taj covek mogao da bude zatvorenik, Divjak je odgovorio: "Ne".
Za tamosnji zatvor general Divjak je saznao tokom referisanja o opstem stanju u tom podrucju, kada mu je saopsteno da su u Celebicima zatvoreni "vojnici koji su ucestvovali u napadu na Konjic". Divjak je, tim povodom, dodao kako mu je nekoliko vojnika izrazilo nezadovoljstvo cinjenicom da "oni u zatvoru imaju 3 obroka dnevno, dok branioci Konjica na prvim borbenim linijama dobijaju hranu samo dva puta na dan". Zatvorenici su, inace, drugacije svjedocili o uslovima ishrane u logoru: tvrdili su, naime, da se tamo uglavnom gladovalo.
General Divjak je, takodje, bio prilicno neodredjen u tumacenjima nadleznosti i odgovornosti Zejnila Delalica, pod cijom je komandom bilo bivse skladiste JNA u Celebicima. Analizirajuci dokumenta o njegovom imenovanju i nadleznostima koja mu je prezentirao tuzilac, Divjak je isticao da su "neprecizna". Za Delaliceva naredjenja, koja su mu takodje prezentirana, je rekao da su izdata po ovlascenjima ili Glavnog staba u Sarajevu, ili cak same Vrhovne komande kojom je rukovodio predsednik Predsednistva BiH.
Za tuzioca vjerovatno najznacajnija svjedokova izjava bio je generalov odgovor na pitanje da li je Delaliceva kuca u Konjicu, u kojoj je nekoliko puta bio, "sluzila jos za nesto, osim za stanovanje?" Svjedok je odgovorio potvrdno: u djelu "objekta", kako se vojnicki izrazio, "bio je smjesten centar veze Opstinskog staba TO, za komunikaciju sa visim i nizim komandama".
Nepostojanje uslova za komunikaciju u prvim danima rata je, inace, jedna od glavnih teza odbrane Zejnila Delalica i ostalih optuzenih. General Divjak je, medjutim, insistirao da je sistem informisanja i komuniciranja medju komandama funkcionisao "i u najtezim situacijama, kada su sve tehnicke veze bile presjecene".
Unakrsno ispitivanje Jovana Divjaka, svjedoka optuzbe u procesu Celebici, nastavice se danas.
|
