DEJTONSKI SPORAZUM TREBA MIJENJATI
- Alija Izetbegovic -
Dejtonski sporazum treba mijenjati i
stvarati bosansku naciju
Intervju sa Alijom Izetbegovicem,
predsjednikom Stranke demokratske akcije (www.avaz.ba)
Odlazak u Seveningen ne bi bio najbolje rjesenje * Istina je da ni
ja niti iko od mojih blizih saradnika nismo pozvali mudzahedine u BiH *
Utjesno je sto niko od nasih generala nije optuzen da je naredjivao ili
odobravao zlocin * BiH se nalazi u politickoj, ekonomskoj, a mozda i
moralnoj krizi * Sumnju u konacnu integraciju BiH tesko bih mogao nositi i
- prezivjeti * Mi se od Alijanse ne razlikujemo bitno u ciljevima
EGIDA: Sve se u svijetu u posljednjih sest godina promijenilo, pa
mora i Dejton. A sto se tice bosanske nacije, mi cemo promovirati tu
ideju, ali, naglasavam, ne kao etnicki, nego kao drzavni pojam. Željeli
bismo otvoriti mogucnost da, uz to sto smo Bosnjaci, Hrvati ili Srbi,
budemo i Bosanci. EGIDA: Godinama su se prenosile razlicite price koje
su stetile stvari Bosne. Narocito ta prica o hiljadama mudzahedina u Bosni
u toku rata i ove najnovije o tajnim skladistima oruzja u Visokom; o 70
Bin Ladenovih ljudi koji samo sto nisu dosli u Bosnu i slicne gluposti.
Ovo je vrijeme stvoreno za glasine i spekulacije. EGIDA: Nama nisu
trebali ljudi, nego oruzje. Imali smo dovoljno nasih momaka, cije smo ime,
prezime, porijeklo i namjere znali. Sto bi neko od nas pozivao nepoznate
ljude da se umijesaju medju nase vojnike kada je opasnost vrebala sa svake
strane. EGIDA: Mi jesmo sudili nasim vojnicima koji su digli ruku na
civile, ali nismo to cinili dovoljno energicno. Da li smo to u onim
prilikama mogli, to je drugo pitanje. EGIDA: Nije sporno da je Armija
BiH bila jedina legalna vojska na teritoriji BiH i tako to smatra i Haski
tribunal. Takav zakljucak proizilazi iz karaktera rata u Bosni kao
medjunarodnog sukoba, sto je Hag utvrdio svojim presudama odlucujuci u
predmetima Aleksovski i Tadic. Konacno, niko ne moze staviti znak
jednakosti izmedju legitimne odbrane i agresije, izmedju legalne vojske i
paravojske, niti izmedju pojedinacnih incidenata i planiranog masovnog
zlocina. Hag to, po mojem misljenju, i ne cini. EGIDA: Moj posljednji
susret sa ambasadorima jednog broja islamskih drzava bio je prije
priblizno mjesec dana. Ni tada, niti bilo kojom drugom prilikom, tema nije
bila muslimanska drzava u Bosni. To je glupost.
Razgovarao: Sead NUMANOVIC
Alija Izetbegovic ovih je dana vise nego zanimljiv i trazen
sagovornik. Nije to samo zbog predstojeceg Treceg kongresa Stranke
demokratske akcije, partije na cijem je celu od njenog osnivanja 1989.
godine, vec i aktuelnog trenutka koji u dobroj mjeri determiniraju nedavni
teroristicki napadi na Sjedinjene Drzave.
U javnosti su ponovo
ozivljene dileme u vezi sa Vasom politickom
buducnoscu. Po jednima, trebate ostati i dalje voditi SDA, drugi Vam
sugeriraju da formirate neki institut ili fondaciju za mir i preko nje
bavite se politikom, a treci Vas (stalno) vide u Seveningenu. Sta Vi
mislite da je za Vas najbolje?
Buducnost Bosne
- Slozit cemo se odmah da ovo trece rjesenje - Seveningen - ne
spada u najbolje. To sa institutom nije realno, ostaje prvo. U kojem
svojstvu, jos ne znam. Cekam neke konsultacije sa terena.
Iako
mi je to otrcana fraza, ipak, nakon teroristickih napada na
Sjedinjene Americke Drzave, vise nista nece biti isto. Kakvom, u
kontekstu tih dogadjaja, vidite buducnost Bosne? - Ovaj neprijatni
fokus u koji je Bosna trenutno stavljena, moze u konacnom rezultatu
ispasti dobar za nju. Jer, svi ce proci kroz rigoroznu provjeru i znat ce
se sta se jeste, a sta nije dogadjalo u BiH. Godinama su se prenosile
razlicite price koje su stetile stvari Bosne. Narocito ta prica o
hiljadama mudzahedina u Bosni u toku rata i ove najnovije o tajnim
skladistima oruzja u Visokom, o 70 Bin Ladenovih ljudi koji samo sto nisu
dosli u Bosnu i slicne gluposti. Ovo je vrijeme stvoreno za glasine i
spekulacije. Neki nasi mediji daju svoj "nesebicni" doprinos toj
kampanji. Nisu se sjetili da pisu o cinjenici da za sest godina nakon
Dejtona nijednom stranom vojniku na sluzbi u Bosni nije falila ni dlaka sa
glave. A ja znam da se, kada smo bili u Dejtonu, racunalo sa izvjesnim
gubicima. To se nije dogodilo i to nije stvar slucaja, ni stvar srece,
nego atmosfere prijateljstva prema vojnicima SFOR-a koju je odrzavala
vlast u BiH i, naravno, korektnog ponasanja vojnika SFOR-a. Sada je u toku
ta neprijatnja kampanja, ali Bosna ce prezivjeti. Izdrzao je Mujo i
gore.
Kada govorimo o Americi, prozivate se i za pozivanje i
pomaganje
prisustva mudzahedina u BiH. Kako odgovarate na to? - Nemam namjeru,
niti potrebu, da se ikome i za sta izvinjavam, ali istina je da ni ja niti
iko od mojih blizih saradnika nismo pozvali mudzahedine u BiH. Dolazili su
sami i, sto je zanimljivo, nisu imali problema preko hrvatske teritorije.
Nama nisu trebali ljudi, nego oruzje. Imali smo dovoljno nasih momaka,
cije smo ime, prezime, porijeklo i namjere znali. Sto bi neko od nas
pozivao nepoznate ljude da se umijesaju medju nase vojnike kada je opasnost
vrebala sa svake strane? Ali, kada su vec dosli, mi ih nismo tjerali
nazad. Jednostavno, to nismo mogli uciniti, jer su namjere vecine njih
bile plemenite: pomoci ugrozenima i napadnutima. Naravno, bilo je i onih
ciji su motivi bili drugaciji. Ali, nikome na celu ne pise kakav je. To je
citava istina.
Zabrinjavaju li vas ucestali odlasci bosanskih
generala u Hag?
- To je, svakako, ruzna stvar. Utjesno je sto niko od nasih
generala nije optuzen da je naredjivao ili odobravao zlocin. Optuznica im
stavlja na dusu to da nisu procesuirali ili dovoljno energicno gonili
moguce pocinioce zlocina. To je istina. Mi jesmo sudili nasim vojnicima
koji su digli ruku na civile, ali nismo to cinili dovoljno energicno. Da
li smo to u onim prilikama mogli, to je drugo
pitanje.
Izjednacavanje krivice
Da li sve ovo lici na pokusaj izjednacavanja krivice?
Tekst
optuznice protiv Sefera Halilovica ima neke, najblaze receno, cudne
kvalifikacije (tipa "osvajanje teritorija"). - Koliko se sjecam, nije
upotrijebljen bas taj izraz. Mislim da optuznica govori o tome da ce
Armija BiH izvesti vojnu operaciju radi zaposjedanja teritorije koja je
trenutno pod kontrolom HVO, sa ciljem deblokade Mostara. Nije sporno da je
Armija BiH bila jedina legalna vojska na teritoriji BiH i tako to smatra i
Haski tribunal, takav zakljucak proizilazi iz karaktera rata u Bosni kao
medjunarodnog sukoba, sto je Hag utvrdio svojim presudama odlucujuci u
predmetima Aleksovski i Tadic. Konacno, niko ne moze staviti znak
jednakosti izmedju legitimne odbrane i agresije, izmedju legalne vojske i
paravojske, niti izmedju pojedinacnih incidenata i planiranog masovnog
zlocina. Hag to, po mojem misljenju, i ne cini.
Kada biste sada
definirali stanje u BiH, kakvim biste ga ocijenili?
- To je stanje krize: politicke, ekonomske, a mozda i moralne.
Sta je izlaz iz toga?
- Moj odgovor na to pitanje uvijek je isti: objedinjavanje svih
snaga koje prihvataju Bosnu i Hercegovinu kao svoju drzavu. Jednom
rijecju, to je integracija BiH.
Dakle, vjerujete u integraciju
BiH?
- Sumnju u konacnu integraciju BiH tesko bih mogao nositi i -
prezivjeti. Potpisujuci Dejtonski sporazum, obecao sam sebi da cu ostatak
zivota posvetiti naporima na otklanjanju manjkavosti Dejtonskog ugovora,
sto znaci naporima koji ce doprinijeti integraciji BiH.
Kada ce
do te integracije doci?
- Doci ce kada bosanski Srbi shvate i prihvate da im sadasnja
politicka i ekonomska, narocito ekonomska, rascjepkanost BiH ne odgovara.
A shvatit ce, suocavajuci se iz dana u dan sa cinjenicom siromastva. Dok
vlada ovakvo stanje, nema vanjskih investicija, pa ni novih radnih mjesta
i plata. Ta istina vrijedi podjednako za svaki dio BiH, ovaj u Federaciji
i onaj u RS. Drugog puta nema i ja vjerujem da ce tu cinjenicu svi
prihvatiti, prije ili kasnije. Jedinstven ekonomski prostor pretpostavlja
jedan broj zakona koji ce vrijediti na citavoj teritoriji, kao i
funkcioniranje institucija na drzavnom nivou. Istovremeno ce nam stranci
tuviti u glavu da nema cijepanja BiH, da su to iluzije, da nema promjena
granica, a u evropski put se svi manje ili vise iskreno zaklinjemo. To
su ta tri faktora koja, svaki na svoj nacin, djeluju u pravcu integracije
BiH: jedinstveni ekonomski prostor, nepromjenjivost granica i evropski put
kojim se citav region krece.
Opozicija
SDP je ovih dana zestoko kritizirala SDA za opstrukicju.
U
javnosti, medjutim, vlada uvjerenje da Vasa Stranka i nije neka
opozicija. Cesce se slazete sa Alijansom, nego sto joj kontrirate, gotovo
da i nema neke ozbiljne kritike poteza novih vlasti. Zasto? - Ta nasa
blaga opozicija posljedica je cinjenice da se mi od Alijanse ne
razlikujemo bitno u ciljevima. Vise su to razlike u putevima do tih
ciljeva. Sta vise, kada je rijec o cjelovitoj Bosni i Hercegovini i
odnosima drzave i entiteta, nasi programi su skoro identicni. Istina je da
je nas akcenat vise pomjeren prema pitanju polozaja bosnjackog naroda u
takvoj cjelovitoj BiH, pitanje na koje je, po nasem osjecanju, SDP
ravnodusan. Oni hoce samo Bosnu, mi Bosnu u kojoj ce bosnjacki narod imati
mjesto koje mu pripada. Posto nam je cjelovita BiH identican interes, mi
ne moramo biti neka ljuta opozicija. Moramo podrzavati sve probosanske
zakone i mjere. Ima jos jedan razlog sto se ne radujemo neuspjesima
Alijanse, tacnije receno, SDP-a. Mi se namjeravamo vratiti na vlast, a sta
ce nam unistena Bosna. Bolje je i za narod i za nas da je zateknemo u
koliko-toliko dobrom stanju.
Koketira li SDA sa Alijansom?
- Upravo sam objasnio nas stav i nase ponasanje, pa procijenite
sami je li to koketiranje ili politika u najboljem smislu te rijeci.
Vidjate li se sa Zlatkom Lagumdzijom? Kako cesto i o cemu
razgovarate?
- Da ste mi to pitanje postavili prije dva dana, odgovorio bih Vam
da se ne vidjamo. Preksinoc smo se sreli na privatnoj veceri kod Adilbega
Zulfikarpasica i zadrzali se u razgovoru cetiri sahata. Bili su to
nevezani razgovori, neka razmjena misljenja o velikom broju tema.
Atmosfera je bila prijateljska.
Baza Vam je ostro zamjerila
pristanak na Izborni zakon. Kazu da
ste pomogli u legalizaciji obrasca P-2 i etnickog ciscenja. Kako
odgovarate na to? - Ta rijec "baza" cesto se zloupotrebljava. Koja i
kakva baza? Preovladalo je misljenje u Klubu poslanika SDA da treba
glasati za zakon. Nije tacno da se njime legalizira obrazac P-2 i etnicko
ciscenje. Zakon treba gledati iz perspektive u drugom dijelu sljedece
godine. Tada se vidi da se negativni efekat obrasca P-2 svodi na
minimum. Tu je i pitanje naseg prijema u Vijece Evrope. Nismo mogli
glasati protiv zakona koji je uslov za ulazak BiH u tu vaznu evropsku
instituciju. Konacno, da svi prigovori na zakon stoje, stoji i
cinjenica da bi on i tako bio donesen. Alijansa je imala dovoljno glasova
da, i bez nas, izglasa zakon. Za nas se u takvoj situaciji postavljalo
samo pitanje hocemo li glasati sa Alijansom ili sa SDS-om i HDZ-om.
Izabrali smo ovo prvo i mislim da nismo pogrijesili.
Muslimanska
drzava
Kada vec govorimo o unutrasnjim odnosima u SDA, sta
ocekujete od
predstojeceg stranackog Kongresa? Da li je tacno da ce SDA inicirati
promjene Dejtona i stvaranje jedinstvene bosanske nacije, izmedju ostalih?
- Da, tacno je da ce SDA deklarirati stav da Dejtonski ugovor nije
nikakvo sveto slovo da se ne bi mogao otvoriti proces njegovog postepenog
prilagodjavanja novoj situaciji. Sve se u svijetu u posljednjih sest godina
promijenilo, pa mora i Dejton. A sto se tice bosanske nacije, mi cemo
promovirati tu ideju, ali, naglasavam, ne kao etnicki, nego kao drzavni
pojam. Željeli bismo otvoriti mogucnost da, uz to sto smo Bosnjaci,
Hrvati ili Srbi, budemo i Bosanci. Ja sam, na primjer, Bosnjak po
nacionalnosti, ali sam i Bosanac, gradjanin Bosne i Hercegovine. U vise
prilika sam se uvjerio da u Srbiji i Hrvatskoj bosanske Srbe i bosanske
Hrvate smatraju i nazivaju Bosancima. Nas Bosnjake pogotovo.
U
diplomatskim krugovima ovih dana kola prica da ste na jednom
susretu sa predstavnicima islamskih zemalja u BiH rekli da je sustinska
razlika izmedju Vas i Zlatka Lagumdzije u tome sto Vi preferirate
muslimansku drzavu, a Lagumdzija laicku BiH. Ovo mi je potvrdjeno iz
nekoliko ozbiljnih izvora. Jeste li rekli ovo? Sta ste govorili na tom
susretu sa predstavnicima ambasada islamskih zemalja? - Interesantno
je da su ti "ozbiljni izvori" uvijek tajni, a sve moje izjave o BiH su
javne i mogu se naci na stotinu mjesta. Moj posljednji susret sa
ambasadorima jednog broja islamskih drzava bio je prije priblizno mjesec
dana. Ni tada, niti bilo kojom drugom prilikom, tema nije bila muslimanska
drzava u Bosni. To je glupost. Na pomenutom sastanku, koji je odrzan na
inicijativu ambasadora, bilo je uglavnom govora o jednom pitanju:
multietnickoj policiji u Srebrenici. Ambasadori su na nekom nezvanicnom
susretu obavijesteni da se SDA protivi odlasku bosnjackih policajaca u
Srebrenicu i zeljeli su da to provjere. Naravno, upoznao sam ih sa nasim
stavom da se Bosnjaci trebaju vratiti u Srebrenicu, da smo se tamo
izborili za opcinsku vlast i da je logicno da tamo hocemo multietnicku
policiju. Nakon ovoga razgovor se spontano poveo o poziciji bosnjackog
naroda u BiH nakon pobjede Alijanse na izborima. Ambasadori su iznijeli
svoj utisak o slabljenju te pozicije. Ja sam se slozio da je neka vrsta
marginalizacije bosnjackog naroda u BiH u toku i da cu ja i SDA uciniti
sve da se taj stetni i nepravicni trend zaustavi. Nikakva muslimanska
drzava u BiH nije spomenuta.
20.02.2002
|