BiH
Početna - - Početna
DRZAVNE GRANICE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE


- Halil Isakovic -



R BiH

Drzavna granica je zatvorena linija do koje se prostire suverenitet doticne drzave.

"Ako podjemo od postavke, da nijedan objekat niti prostor na ovoj planeti, ne postoji bez granica, posebno nema drzave bez granica pa prema tome i drzava Bosna i Hercegovina ima granicnu liniju do koje se prostire njen suverenitet. Gledano kroz historiju Bosne i Hercegovine kroz posljednjih 100-150 godina drzavna granica BiH je 4 puta odredjivana i usvojena i to:

-1887. na Berlinskom Kongresu odredjena
-1918. ista je granica usvojena od Kraljevine SHS;
-1943. ista je granica potvrdjena i na 2. zasjedanju AVNOJ-a i na kraju BiH je priznata od strane Evropske unije aprila 1992. godine kao samostalna i nezavisna drzava u svojim postojecim granicama, dakle ne ni u Avnojevskim ni u Austrougarskim nego u postojecim granicama.

Bosna i Hercegovina je priznata u postojecim granicama zato sto je na nekim mjestima granica izmjestena poslije odluke AVNOJ-a, narocito prema Republici Hrvatskoj u vrijeme od 1945-1953. godine.

U vrijeme Titove Jugoslavije samo je Jugoslavija imala medjunarodno priznatu drzavnu granicu dok su republike i pokrajine imale administrativne granice koje su se poklapale sa administrativnim granicama granicnih katastarskih opcina na cijeloj svojoj duzini.

Danom priznanja Bosne i Hercegovina kao samostalne i nezavisne drzave u svojim postojecim granicama automatski su administrativne granice postale drzavne granice sto znaci da Bosna i Hercegovina od 6. aprila 1992. godine ima drzavne granice, a ne administrativne. Primjetio sam da kod nekih politicara postoje termini logicna i prirodna granica. Prirodna granica ne postoji, postoje prirodni objekti po kojima su ti ljudi, a ne priroda, postavili granicu. Nema ni logicne granice. Isto se cuje misljenje, da granica ne moze da ide kroz kukuruze, moze granica da ide i covjek kroz kucu u kojoj stanuje, pa mu je pola kuce u jednoj drzavi, a pola u drugoj (govorim iz prakse).

Rijeka ne moze da bude prirodna granica, rijeka moze da bude samo prirodna prepreka, a postojeca ili stabilna granica, rijeka moze biti samo onda kada tece kroz kanjon, ako tece kroz mekane terene gdje ima mogucnost meandriranja, onda rijeka ne moze da vuce drzavnu granicu za sobom, ostaje tamo gdje je postavljena.

Da bi se priznala postojeca granica, realizovala, na terenu su formirane slijedece komisije:

- CENTRALNA DRZAVNA KOMISIJA (CDK) za identifikaciju i obiljezavanje drzavne granice BiH;

- MEDJUDRZAVNO DIPLOMATSKO POVJERENSTVO (KOMISIJA) za identifikaciju, oznacavanje i odrzavanje drzavne granice izmedju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (MDP);

- MJESOVITA STRUCNA SKUPINA (MSSIG) za identifikaciju i usaglasavanje dvije granice:

- KOMISIJA ZA DOKUMENTACIJU -MSSOO (Mjesovita strucna skupina za oznacavanje i odrzavanje granicne linije);

- MJESOVITA STRUCNA SKUPINA ZA GRANICNE PRELAZE (MSSGP) CENTRALNA KOMISIJA ZA (IDOG), (CKIDOG), formirana je marta mjeseca 1997. godine od strane Vijeca ministara BiH i ta je komisija njihov organ koja ima jurisdikciju na cijeloj drzavnoj granici Bosni i Hercegovini prema Republici Hrvatskoj i prema SRJ. Komisija ima 9 clanova po 3 clana iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine;

- MEDJUDRZAVNA DIPLOMATSKA KOMISIJA (POVJERENSTVO) njega formira CDKIODG zajedno sa komisijom istog ranga susjedne drzave sa kojom se vrsi obiljezavanja drzavne granice. Ta komisija je formirana u decembru 1998. godine. Ta komisija ima zadatak da identifikuje, obiljezi, izvrsi premjer, dobiva i vodi sve radove oko drzavne granice izmedju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Takva ista komisija formirace se i prema granici SRJ kada to bude vrijeme;

- MEDJUDRZAVNA DIPLOMATSKA KOMISIJA (MDP), formirala je Mjesovitu strucno skupinu MSSIG za identifikaciju granice prema Republici Hrvatskoj. MSSIG imala je zadatak da postojecu medjudrzavnu granicu izmedju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja je medjunarodno priznata, identifikuje, usaglasi i ucrta na 86 listova topografske karte R=1.25000 (TK-25) na cijeloj duzini drzavne granice koja iznosi oko 1000 km;

Prilikom svoga rada komisija je nailazila na odredjena neslaganja posebno ucrtane granice na nasim kartama i kartama Republike Hrvatske koja su se pojavila zbog razlicitih izvornih materijala po kojima je granica nanosena na jedne i druge karte. Tamo gdje se povucena linija nije slagala, a toga nije bilo mnogo, za dokazivanje pravog stanja koristeni su katastarski planovi novog premjera i austrougarskog premjera kao i drugi validni dokumenti (posjedovni listovi, poreska uvjerenja, rjesenja o eksproprijaciji i druga).

Pitanje granice na moru kod Neuma, to je pitanje tako da je hrvatska strana predlozila da to pitanje damo Hidrografskom institutu u Splitu i da ono, poznavajuci i pomorsko pravo, strucno povuce granicu na moru kod Neuma, a da mi zadrzavamo pravo da prihvatimo ili odbijemo njihovo rijesenje. Hidrografski institut iz Splita je stvarno strucno i realno povukao granicu na moru koju je i jedna i druga komisija bez komentara usvojila.

Kao problemi na granicnoj cesti pojavili su se u Martin Brodu, Zeljavi i Ivanjskoj. Kod Martin Broda hrvatska strana je raspolagala sa austrougarskim planovima gdje granica ide sredinom rijeke Une, a mi smo raspolagali sa popisanim katastrom i novim premjerom i preko rijeke Une. Granicna linija je povucena na osnovu naseg popisnog katastra i njihovih poreskih uvjerenja koje su oni naknadno donijeli, a koje mi nismo mogli negirati. Pitanje je rijeseno tako da je Bosni i Hercegovini pripao Tunel, i stanica i dio terena do vrha iznad stanice koji je i ranije bio nas a potom putem ide dalje prema Kulen Vakufu. Pitanje releja na planini Pljesevici rijeseno je prema postojecoj valjanoj dokumentaciji sa jedne i druge strane.

AERODROM ZELJAVA

Pitanje aerodroma Zeljava je dugo bio u sporu, za njegovo rijesenje formirana je 1995. godine adhocc komisija, koja zbog nedostatka validnih dokumenata i nije problem rijesila, nego ga je proslijedila Centralnim komisijama na rijesevanje, a Centralne komisije su to dale u nadleznost MSSIG da ona to rijesi. Kada su prikupljeni validni dokumenti sa jedne i druge strane to je pitanje pravilno rijeseno.

Pitanje rijeke Une i granice u njenom podrucju, granicu na tom podrucju MSSIG nije smatarala za problem ili ma kakav spor. Granica ide, na osnovu svih validnih dokumenata onuda kuda je postavila Austrougarska monarhija, a Una je po svojim geofizickim zakonima mjenjala svoj tok, no nije mogla da mijenja granicu, granica je ostala u starom koritu kuda je Una tekla kada je granica odredjivana.

Mjesovita strucna skupina ima 6 clanova sa nase i 6 clanova sa Hrvatske strane, 2 clana iz svakog konstitutivnog naroda a predsjedavajuci nase MSSIG je covjek iz srpskog naroda.

Poslije zavrsetka rada MSSIG sastalo se Mjesovito diplomatsko komisija koja je saslusala i usvojila izvjestaj USSIG i donijela Ugovor o DRZAVNOJ GRANICI izmedju Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, koji je potpisan od tri predstavnika sa nase strane iz tri naroda. Ugovor je proslijedjen na usvajanje Vijeca Ministara BiH. Vijece ministara ga je proslijedilo Predsjednistvu BiH koji je za vrijeme SAMITA potpisan.

Napominjem da su i u sastavu MDP-a sa nase strane zastupljeni po dva clana iz konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Ovim Ugovorom u clanku 3, data je mogucnost da se podnese zahtjev preko MDP-ea o pomjeranju ili modifikaciji dvije granice koji MDP-e proslijedjuje nadleznim organima na daljni postupak, jer ona nema pravo da pomjera granicu, to moze samo parlament odredjene drzave u saglasnosti sa parlamentom druge drzave na ciju se granicu zahtjev odnosi.

Prema tome, ovo pomjeranje, sto traze predstavnici srpskog naroda, ne traze ga pravim putem. Granica koja je identifikovana i usaglasena od strane MSSIG treba da se na terenu realizuje, a njeno pomjeranje, ne samo na Uni, nego na ma kom drugom mjestu ukoliko se ukaze potreba, ima svoj drugi put i nacin za rjesavanje."

Vezano za temu:

REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA
HIMNA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
BIH: DESET NAJTEZIH GODINA - STA NAM JE RAT URADIO





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved