BOSNJACKE BALADE
ALBERTO FORTIS - VIAGGIO IN DALMAZIA
Pod okolnostima koje su do danas ostale nerazjasnjene,nasao se u knjizi Viaggio in Dalmazia zapis danas svakako najglasovitije bosnjacke balade,koju je Alberto Fortis nazvao XALOSTNA PJESANZA PLEMENITE ASANAGHINIZE.
Kakav je put presla ova balada do casa objavljivanja u knjizi talijanskog opata i prirodoslovca,ostaje tek da se nagadja. Ko je njen pjesnik ili pjesnikinja, ko i gdje ju je zabiljezio - do danas niko nije uspio odgonetnuti. Fortis nije zasluzan samo za njeno objavljivanje i eventualno biljezenje - on je ujedno i prvi tumac i kriticar njezina teksta u nadahnutom zapisu pod naslovom Argomento ("Sadrzaj") i popratnim biljeskama kojim je zelio ondasnjem talijanskom citaocu pomoci u razumijevanju morlacke pjesme.
Fortis je prvi prevodilac bosnjacke balade opcenito, jer je uporedo sa izvornikom, pisanim cudnim prilagodjavanjem ondasnjeg talijanskog pravopisa nasem jeziku, donio i vlastiti pripjev balade na talijanski, sa kojim su poceli bezbrojni pripjevi i prijevodi Hasanaginice na brojne svjetske jezike.
U svojim Biljeskama o Fortisovom Putu po Dalmaciji, samo dvije godine nakon pojave ove knjige, Ivan Lovric osvrnuo se na Hasanaginicu, strogo ocijenivsi da ona ne ide u red najsretnijih ni najboljih morlackih pjesama. Lovric je podvrgao kritickoj analizi tekst balade, nalazeci da su nezgrapnosti u pojedinim stihovima trag nevjestih posrednika i prepisivaca, a ne pjesnika, i po tome je on preteca brojnih kasnijih rasprava vodjenih oko jezika balade i pogotovu oko pojedinih njezinih spornih stihova.
Ali sa pojavom Fortisova putopisa o Dalmaciji i njezinoj Zagori nije zapocelo zanimanje samo za ovu izuzetnu pjesmu, niti juznoslovensko pjesnistvo opcenito, nego je takodjer zapocelo interesiranje za bosnjacku baladu kao takvu.
|