ILIJA GARASANIN
- TVORAC NACERTANIJA -
Srpski politicar i drzavnik, sin trgovca, rodjen 16. januara 1816. godine u mjestu Garassi kod Kragujevca. Prezime je uzeo po rodnom mjestu, a bio je sin trgovca Milutina Savica. Skolovali su ga privatni ucitelji. Od 1837. obavlja duznost carnika u Visnjici i Beogradu. Postao je prvi zapovjednik srpske regularne vojske, s cinom pukovnika. Od oktobra 1842. na duznosti je pomocnika ministra unutrasnjih poslova. Od 1843. vrsi duznost ministra unutrasnjih poslova.
Od 13. septembra 1852. - 14. marta 1853. Garasanin je knezev predstavnik i ministar vanjskih poslova, a 1853. otpusten je na zahtjev Rusije. Ipak se borio protiv austrofilske politike kneza Aleksandra Obrenovica i smatrao kako se Srbija treba oslanjati na Francusku i Rusiju. Godine 1858. ponovo postaje ministar vanjskih poslova.
Na poziv kralja Mihaila 9. decembra 1861. postaje predsjednik Ministarskog savjeta i ministar vanjskih poslova. Na toj duznosti ostaje do 3. novembra 1867. Prihvatio je ideje kneza Mihaila o ratu s Turcima i radio na sklapanju saveza s Crnom Gorom i Grckom u pripremanju ustanka protiv Turaka.
Iz sluzbe je otpusten 1867. jer se protivio knezevoj zenidbi s Katarinom Konstantinovic. Nakon toga zivo je na svome imanju u Grockoj (danas dio Beograda). U Srbiju je uveo policiju i birokratski nacin uprave te se stoga smatra najvecim srpskim administratorom i drzavnikom Ustavnobraniteljskog rezima.
Utjecao je na odluku Svetoandrejske skupstine o zbacivanju dinastije Karadordevica. Kao minsitar vanjskih poslova 1858. donio Zakon o narodnoj skupstini.
Posljednje godine zivota proveo je izvan politike. Preminuo je 10. juna 1874. godine u Beogradu u 62-oj godini zivota.
Najpoznatije djelo mu je knjiga:
Nacertanije (objavljeno 1844.) koja se smatra nacrtom za stvaranje Velike Srbije.
| 