STA KAZE W. GOETHE O ISLAMU
- RELIGIJE SVIJETA -
Teme dr. Katharina Mommsen*
Goethe-Musliman?**
[Nepoznata strana jednog velikog pjesnika]
Borba za pravednost u vezi s islamom u Njemackoj otpocela je mnogo, mnogo ranije.
Prvi koji se istinski zauzimao za islam u ovoj zemlji bio je Johann Wolfgang von Goethe. Naravno vec i prije njega su: Leibnitz, Lessing i Herder - od zadnjeg je Goethe mnogo crpio - tezili ka jednom humanom gledanju, jednoj svrsishodnoj, naucno-objektivnoj obradi teme. Ali direktno i angazirano za islam stupio je kao prvi Goethe na arenu literature, i mac, koji je udario za islam, nije niko poslije njega sa tako mnogo hrabrosti uzeo u ruku. Poznata istraziteljica Goethea, prof. Katharina Mommsen, kojoj zahvaljujemo za mnostvo novih saznanja na podrucju odnosa Goethea prema islamu, primjecuje vrlo poucno: ,,Sto se tice samog Goethea, odredjen je njegov stav prema islamu - i to je odlucujuce - od pocetka ne samo, ne iskljucivo iz drzanja jednog naprednog prosvjetiteljstva sa njegovim tolerantnim nastojanjima i naporima da iznese nepravde proslosti. Goethe je stovise pristupio Muhammedu i njegovoj religiji na jedan mnogo osobniji odnos.
Zato i njegove izjave o islamu u njihovoj provokativnoj smionosti prelaze daleko iznad svega dosada postojeceg u Njemackoj." Herder za svoje vrijeme cijeni visoko Kur'an sa sljedecim rijecima: ,,Kad bi germanski suvladari Evrope imali jednu klasicnu knjigu svog jezika kao Arapi Kur'an, nikad ne bi postao talijanski vladarica njihovog jezika, i ne bi se mnoga njihova koljena izgubila potpuno u lutanju." Ali Goethe ne zauzima stav s cudjenjem, nego prihvaca odlucno i ne dozvoljavajuci protivljenje. U svojim razgovorima sa Eckermannom rekao je: ,,Vidite da ovoj nauci ne fali nista i da mi sa svim svojim sistemima nismo dosegli dalje, i da uopce niko ne moze dalje doseci!" Izjave Goethea o islamu ne mogu se cijeniti samo kao stav jednog simpatizera, nego kao opredjeljenje za islam. Po prvi put u 23. godini zivota ce se konfrontirati sa islamom u obliku jednog upravo novog izdanja prijevoda Kur'ana (prvi prijevod Kur'ana na latinskom izasao je u Baselu godine 1422. od Theodora Bibliandera s predgovorom Martina Luthera).
Mada Goethe odmah nije imao direktni pristup arapskom originalnom tekstu Kur'ana, bio je, unatoc svim nedostacima i krivotvorenjima kur'anskog iskaza u tadasnjim dokucivim prijevodima zadivljen Bozijom rijecju, tako da je pisao Herderu: ,,Zelio bih moliti kao Musa u Kur'anu! Boze, napravi mi prostora u mojim prsima!" Musa rece: ,,Boze, ucini prostranim prsa moja, i olaksaj zadatak moj i odrijesi uzao sa jezika mog, da bi ljudi razumjeli govor moj. (Kur'an, 20., 25.-28.) Perzijski mistik Hafiz bio je uzor Goetheu. Goethe je s odusevljenjem citao njegove pjesme i na taj nacin je bolje upoznao Kur'an i islam. Najvise su ga interesirali Baskirci, koji su sa ruskim trupama za vrijeme Napoleonovih ratnih pohoda prebaceni u Njemacku i u Weimaru obavljali islamsko bogosluzje. Goethe veli: ,,Da li je Kur'an od vjecnosti? Za to ne pitam! Da je on knjiga nad knjigama, vjerujem iz muslimanske duznosti.
Na tako mnogo mjesta razjasnjava on nedvosmisleno, da su njegovi odnosi prema islamu i Kur'anu vise nego stav nekog simpatizera, da je to jasno opredjeljenje. Goethe pokusava uvijek ponovo jasno uciniti svojim citaocima i slusaocima, da su islam i priro|eno svojstvo ljudi bezuvjetno isto: ,,Ludo, da svako u svom slucaju svoje posebno misljenje hvali! Ako islam predanost Bogu znaci, u islamu zivimo i umiremo svi!" Islam je urodjena religija Bozija, u cijoj sjeni zivi covjecanstvo od svih pocetaka - ne samo tek od Muhammedove objave. Niko se ne moze kloniti Bozijih zakona i zakonitosti prareligije. Islam je religija, koju su poslanici, takodjer, propovijedali ljudima prije Muhammeda kao, naposlijetku, prije Muhammeda poslanik Isa.
Goethe veli:,,Ibrahim, Gospodaru zvijezda, odabrao se pretkom; (za pretka) Musa je u pustoj daljini preko Jednog bio velik. I Davud kroz mnoge slabosti. Da, prolazio preko zlocinstva, znao se ipak osloboditi (grijeha): Jednom sam pravedno postupao. Isa je osjecao cisto i mislio, samo na Jednog Boga u mirnoci. Ko ga je osobno ucinio bogom, vrijedja njegovu svetu volju. I tako mora pravda sjati, sto je i Muhammedu uspjelo. Samo kroz pojam Jednog, savladao je citav svijet."U vremenima dekadence i degeneracije, od vremena do vremena izmedju poslanika skrivalo se Sunce Bozanstva iza oblaka idolopoklonstva. Fanzaziji sklono covjecanstvo gubilo je Jedinstvo u mnogobostvu ili Jedinstvo u trojstvu, kao u krscanstvu. Islam je pobjedjivao kroz jasnocu svoje poruke i Goethe je, bez suvisnih napora logike objelodanio Boziju rijec kako slijedi:,,Bog je samo Jedan, Jedan jedino isti, nije rodio, i Njega nije niko rodio."I taj Bog je jedino dostojan, da Mu se covjek preda, da se potpuno na Njega osloni:,,Zbunjuje me lutanje, ali Ti me znas razmrsiti, daj mome putu ravan smjer."Goethe kaze: ,,Vjerovanje u Jednog Jedinog Boga djeluje uvijek uzviseno, buduci da ono upucuje ljude na Jedinstvo njegove vlastite unutrasnjosti."
Godine 1820. pise Goethe u jadu jednom svom prijatelju o oboljenju svoje snahe: ,,Dalje ne mogu nista reci, nego da se i ovdje nastojim pridrzavati u islamu." ,,Ovdje ne moze niko drugoga savjetovati, neka odluci svako za sebe, sta da se radi. U islamu zivimo svi, pod kojom formom sebi uzimamo hrabrost." Katharina Mommsen pise uz to: ,,Ovdje prepoznajemo, da je Goethe doista svjesno zivio po jednoj vaznoj tacci islamske vjere, i da je svoje prijatelje izricito upucivao na tu nauku." Goethe je uvijek upucivao na taj za njega, doista i najvazniji aspekt islamaske nauke: bezuvjetno predanje u nedokucivu volju Boziju. Mi smo svi Boziji i svi se Njemu vracamo. (Kur'an) Godinu dana prije svoje smrti veli Eckermannu: ,,Drago dijete, sta znamo o ideji Bozanstva i sta zele kazati nasa ogranicena shvacanja o najuzvisenijem Bicu! Ako bih Ga zelio nalik jednome Turcinu nazvati sa 100 imena, ipak bih i tada jos bio preslab u uporedbi s tako bezgranicnim svojstvima, a nisam nista rekao." U dramskom fragmentu ,,Mohamet" odgovara Muhammed na pitanje: ,,Nema li tvoj Bog druga? s nijecnim protupitanjem: ,,Kad bi imao, bi li mogao biti Bog?" Nakon mnogo godina intenzivnog studiranja islama, objavljuje Goethe licno svoj Zapadno-istocni divan sa svojim cudnovatim i hrabrim stavovima koji nisu dovoljni za islam. Zelio je pisati u jednom ,,buducem Divanu" pjesme o ,,divnim upravljanjima i slaganjima, koje nastaju iz neistrazenih, neshvatljivih odluka Bozijih." One trebaju ,,naucavati i potvrdjivati stvarni islam, bezuvjetnu predanost Bozijoj volji."
I u pismu pjevaca hvali Goethe Boziju pravednost: ,,On, jedino Pravedni, zeli za svakog pravo. Neka bude od Njegovih stotinu imena ovo visoko hvaljeno!" On je Gospodar dva istoka i dva zapada, pa koju blagodat svoga Gospodara poricete? (Kur'an, 55., 17.-18.) Goethe pjeva: ,,Boziji je Istok, Boziji je Zapad Sjeverno i juzno podrucje pociva u miru njegovih ruku. On vam je postavio zvijezde kao vodica na zemlji i moru; s tim da uzivate u tom, uvijek gledajuci u visinu. Gospodar svega je sve promislio, tvoja sudbina je dosla, slijedi nacin, put je dosao, zavrsi putovanje. Goethe hvali sehide prve odlucujuce bitke Poslanika i muslimana protiv neprijatelja islama pa veli: ,,Svoje mrtvace moze neprijatelj oplakivati; jer oni leze bez povratka. Nasu bracu ne trebate zaliti, jer oni putuju iznad one sfere, svih sedam planeta, otvorile su im metalna vrata siroko, i vec kucaju preobrazeni ljubimci, smjelo na rajska vrata. I tako je bilo malo da se javi, kako se sretni musliman junaci. Raj muskaraca junaka vjere je ovdje potpuno naoruzan."
I o cetiri odabrane zene pise Goethe: ,,Zene ne trebaju nista izgubiti, cistoj vjernosti dolikuje da se nadaju; ipak mi znamo samo za cetiri, koje su tamo vec prispjele. Prvo Sulejka, zemaljsko sunce, prema Jusufu potpuno pozudna, samo, raja slast, svijetli je odricanje ukrasa. Br.9-10 Goethe - musliman? Str.997.Potom sveblazena, koja je paganima spas rodila i prevareno u gorkim bolovima vidje sina na krizu izgubljena. Muhammedova zena takodjer! Gradila mu je blagostanje i slave i predade se dozivotno Jednom Bogu a jedna mila. Potom slijedi Fatima, mila, kcerka, zena bez mahane. Melekska najcistija dusa u tijelu od zlata medenog."Leo Kettler je u emisiji Rias Berlin 22. marta 1984. rekao, da slovo ,,W" upucuje na Goetheovo ime ,,Wolfgang". Medjutim, poznato je, da je Goethe bio u stanju, napisati na arapskom rijec ,,Allah". Zato se pretpostavlja, da je Goethe umjesto kriza, kojeg vecina krscana povodom smrti crtaju na prsima, napisao Bozije ime. 22. marta 1832. zavrsio je Goethe svoje zivotno putovanje. Lezao je u samrtnom krevetu i u smrtnim satima crtao neprestano slovo ,,W" na svom krilu.
Prijevod s njemackog: Salim A.HADZIC
Fusnote * Prof. dr. Katharina Mommsen je poznata nasim citaocima. Njen rad ,,Geteov odnos prema islamu" objavljen je kod nas dva puta i to u: Glasniku VIS-a XXXI/1968., br. 7-8, str. 324.-333., bez potpisa prevodioca i ponovo u: Takvimu 1972., Izvrsni odbor Udruzenja Ilmijje u SRBiH, Sarajevo, str. 172.
** Original ovog clanka je objavljen u: casopisu Al-Fadschr (El-Fedzr) Nr. 10, oktobar 1984. (Muharrem, 1405.), str. 11.-14
Original
Iz straha Ti svi robuju
da u Vatri ne zaglave
spasom od nje ocekuju
velku srecu da pribave,
il' Dzennete da nasele
u dvorcima da stanuju
i u njima se vesele,
selsebilom nasladjuju.
Ja od Vatre ne strahujem
niti o Dzennetu snujem
svog Voljenog ja ne zelim
nicim da nadomjescujem!
|
