BOSNJACKE BALADE
GOETHE I BALADA
Opat Fortis je cuo Hasanaginicu - kako se pjeva, i zabiljezio ju je i dao njezin prijevod. Hasanaginica je jedna od najljepsih u ovoj vrsti pjesama o smrti Hasan-agine zene, prva koja je bila objavljena i poznata u Evropi. Prevedena je i na francuski jezik.
Goethe, zacudjen jezgrovitoscu toga djela, prevede ga na njemacki i tako ucini poznatom slavensku poeziju. Cudesna stvar! Goethe, koji je trazio smisao pjesme preko tri prijevoda, ne znajuci slavenski jezik, ipak je dao prijevod najvjerniji od svih, uocivsi uvijek izvanredno greske prevodilaca.
To djelo je muslimanska pjesma. Slaveni koji ispovijedaju islam pjevaju takodjer na slavenskom; oni nisu odbacili svoj jezik.
M I C K I E W I C Z
Adam Mickiewicz, govoreci o Hasanaginici, je nju izricito oznacio kao djelo muslimanskog pjesnika. Izlazuci o narodnoj poeziji Juznih Slavena godine 1841. na poznatom pariskom College de France, Mickiewicz je, naime, o Hasanaginici kazao: ..Zenska pjesma cesto ima ozbiljan i tragican ton;
- jedna od najljepsih u ovoj vrsti je pjesma o smrti Hasan agine zene, prva koja je bila objavljena i poznata u Evropi.
(Mickiewiczevu ocjenu da je Hasanaginica djelo bosnjackog pjesnika dijelila je kasnije i velika vecina autora koji su u razdoblju duljem od dva stoljeca pisali o ovoj pjesmi. Iskazano je, takodjer, i misljenje - koje u novije doba zastupa Maja Boskovic-Stulli - da je ova balada prvobitno spjevana u muslimanskoj sredini, a da se zatim prenosila i postepeno pjesnicki transformirala u usmenoj tradiciji istoga kraja medju dalmatinskim Hrvatima, od kojih je i zapisana.)
Isticuci potpuni sklad Hasanaginice kao balade,Mickiewicz je ukazao i na druge poeticke odlike muslimanske poezije.
| 