HISTORIJA BIH
Početna - - Početna

GRBOVI VLASTELE

BOSNE I HERCEGOVINE

Bosna se spominje prvi put u X stoljecu.
Hercegovina je nastala 1448. godine.

Grbovi bh vlastele

Tvrtkovic Tvrtkovic Vukotic



PORODICE SREDNJOVJEKOVNE BOSNE I HERCEGOVINE

FOJNICKI GRBOVNIK

Fojnicki grbovnik, tako nazvan jer se od davnina cuva u Franjevackom samostanu u Fojnici, jedini je i najstariji zbornik grbova koji je sacuvan na teritoriju Bosne i Hercegovine. Vec 160 godina nastoji se odrediti vrijeme nastajanja ovog Grbovnika, jer se opravdano sumnja u tocnost oznacene godine u Grbovniku (1340.). Razlicita su misljenja o vremenu nastanka Fojnickog grbovnika. Ciro Truhelka misli da je sastavljen koncem 15. stoljeca. Racki, Klaic, St. Novakovic, Gleich i Vuletic - Vuksanovic, zastupaju misljenje da je sastavljen stoljece kasnije - krajem 16. stoljeca. Mierzowski, Mosin i Solovjev, smatraju da je to prva polovica sedamnaestog stoljeca. Njihovo misljenje dijeli i dr. Ivo Banac.


Prvi koji je pisao o ovom Grbovniku bio je bosanski franjevac fra Ivan Franjo Jukic. Prvi puta 1842. godine u "Srpskom narodnom listu" iste godine u "Danici Ilirskoj", te 1851. u "Bosanskom prijatelju". Njegov rad nastavio je fra Ante Knezevic u "Zvijetdi zadarskoj" 1863. godine. O grbovniku pisu: Vjekoslav Klaic, Franjo Racki, grof Stanislav Mierzowski, dr. Ciro Truhelka, A. Solovjev idrugi. Engleski putopisac Artur Evans u svojoj knjizi "Kroz Bosnu i Hercegovinu u vrijeme bune 1875. godine" u svojim impresijama o fojnickom samostanu, kaze za Grbovnik, da je "mozda najinteresantnija starina citave Bosne". Fra Mijo Batinic, pise o Grbovniku: "Svakako mu sama vanjstina daje mnogo stoljeca zivota"


POSVETNA STRANICA
Posvetna stranica grbovnika na kojoj pise:

(Gornji dio pisan je bosancicom i glasi):


Rodoslovie bosanskoga aliti ilirickoga i sarpskoga vladania zaiedno postavljeno po Stanislavu Rubcicu popu, na slavu Stipana Nemanjica cara Sarbljena i Bosnjaka 1340. Donji dio stranice je latinski napisna potvrda koju je potpisao u Kraljevoj Sutjesci, 8. jula 1800. fra Grga Ilic, biskup i apostolski vikar u Bosni. Potvrda svjedoci da je Grbovnik brizno cuvan u franjevackom samostanu u Fojnici «od pamtivjeka, naime od zauzeca bosanskog kraljesva».



Alaupovic
Bakic
Bibic
Bibsaljic
Bosna
Brankovici
Burmasovic
Crnojevic
Cihoric
Dinjicic
Drazojevic
Eklicic
Frankopanovic
Glumcic
Grabljanovic
Grupkovic
Helenic
Hrvojevic
Ilirija
Jablanic
Kacic
Knezevic
Kosacic
Kotromanic
Krajcinovic
Krizic
Kutlovic
Ljubetic
Makedonija
Matejkovic
Mirilovic
Mrnjavcevic
Nemanjic
Nimicic
Oblacic
Parmekanovic
Primorje
Radijelovic
Rasa
Rubcic
Sagrijelovic
Sestricic
Slavonija
Sokolovic
Sudic
Svilojevic
Tasovcic
Tvrtkovic
Santic
Subic
Ugrinovic
Vilic
Vojinovic
Vukovic
Zajednicki grb
Zvijezdic
Zdralovic


KRATKI DODACI TEKSTOVA OPISA PORODICA


Vukotic.
Dokazan je znacaj porodica Hebiba i Vukotica iz Cernice od kojih i danasnji potomci mogu biti ponosni na svoje pretke. Porodica Vukotica iz Cernice ima kontinuitet iz srednjeg vijeka Bosne. Ona je imala svoj ugled i znacaj, cak u dalekom 14. stoljecu (1340.g.), kada je uvrstena medju 126 porodica srednjovjekovne Bosne, sto je vidljivo na slici - grb Vukotica utemeljen na Fojnickom grbovniku 1340. godine.


Hranic.
Porodica vojvode Sandalja Hranica, iz reda Kosaca na Drini kod Gorazda, otimala je postepeno zemlje Pavlovica u Humu, a narocito poslije smrti vojvode Radoslava Pavlovica, 1441. godine. Tada je vec u Humskoj zemlji i Podrinju vladao vojvoda Stjepan Kosaca.

Hrebljanovic,

Kotromanic,

Dinjicic,

Pavlovic,

Sankovic,

Kosaca.
Vrijeme vladavine velikih hercegovackih vojvoda Kosaca (1392.-1465.), kada su trgovci uzivali veliku slobodu kretanja i trgovine, s tim sto su na uvezenu robu placali carine koje su uglavnom odlazile u riznice feudalnih velikasa Kosaca.

Stjepan Kosaca vlada u Humskoj zemlji i Podrinju, koji je 1448., da bi podigao svoj ugled dobio ili uzeo naslov "hercega od sv. Save", jer je Mileseva, gdje su lezale kosti Save Nemanjica, bila u njegovom posjedu. Ne zna se tacno ko je vojvodi Stjepanu dao titulu hercega. U literaturi se spominje da su to mogli biti njemacki car Fridrih III, papa, sultan, napuljski Alfons V, bosanski kralj, ili jednostavno on sam sebi. To nije toliko znacajno, koliko cinjenica da se od tada cjelokupni posjed - kojim je, kao dijelom Bosne, upravljao herceg Stjepan - vise nije nazivao Humskom, nego Hercegovom zemljom, tj. Hercegovinom. Imenom Hercegovina poceo se tako od sredine XV st. nazivati cijeli prostor od Ostroga kod Niksica na istoku do Imotskog na zapadu i od mora na jugu do Konjica na sjeveru.

Vukcic-Hrvatinic,

Babonic,

Subic,
U godinama obnove, nakon tatarske provale u ugarske i hrvatske zemlje, veoma je ojacala moc pojedinih velikaskih porodica. Oslabljena kraljevska vlast morala se osloniti na krupnu vlastelu koja se, dok je cijela zemlja stradala, uspjela odrzati u tvrdim i tesko pristupacnim zamkovima i utvrdama. Medju velikaskim porodicama posebno su ojacali knezovi Subici, kojima je sjediste bilo u njihovoj nasljednoj zupi Birbir (u zaledju Sibenika i Skradina). Oni tokom XIII st. uporno sire svoje porodicne posjede, prvo u Dalmaciji gdje su uspjeli ovladati i gradovima Sibenikom, Trogirom i Splitom, a povremeno i Zadrom, te donjim tokom i uscem Neretve. Subici se potom okrecu na sjever, prema Hrvatskoj. Koristeci se okolnostima nastalim u vrijeme borbe za ugarsko-hrvatsko prijestolje, izmedju Arpadovica i napuljskih kraljeva Anzujaca (Anjou), Subici su se u posljednjoj deceniji XIII st. ustvari izdigli do dinasticke moci. Pretendanti na ugarsko-hrvatsko prijestolje prosto su se utrkivali za njihovu naklonost, dijeleci im titule i casti koje su oni u stvarnosti vec uzivali.

Najmocniji medju njima, Pavao Subic, postao je krajem XIII st. stvarni vladar u Dalmaciji i Hrvatskoj, tako da se njegova vlast prostirala "sve do pokrajine koja se zove Bosna". Pavao Subic nije krio namjeru da svoju vlast prosiri upravo i na tu "provinciju", odnosno zemlju. U svojoj povelji iz 1299. Pavao se naziva "ban (banus) Hrvatske i Dalmacije i gospodar (dominus) Bosne". Nedostajala je ipak titula bosanskoga bana. Smatrajuci se vec dovoljno mocnim, a uz naklonost pretendanata na ugarsko-hrvatsko prijestolje, Pavao I Subic postavio je 1302. svoga brata Mladena za bosanskog bana, sa titulom Mladen I Subic. Tadasnji bosanski ban Stjepan I Kotromanic pruzio je Subicima odlucan otpor. U cijeloj Bosni vodjene su zestoke borbe. Ban Stjepan I bio je potisnut do istocne granice Bosne, gdje su se u junu 1302. susrele na Drini dvije vojske. Iako je Mladen Subic u dramaticnom sukobu savladao bosansku vojsku, njegov polozaj u Bosni nije bio nimalo siguran niti stabilan. Rat je imao i vjersku dimenziju borbe protiv bosanskih heretika, tj. pripadnika Crkve bosanske. Citavo navodno banovanje Mladena Subica proteklo je u neprestanom ratovanju sa Bosnjacima i njihovim banom Stjepanom I Kotromanicem. U jednom od tih ucestalih bojeva Mladen Subic je 1304. konacno i sam izgubio zivot.

Za njegovog nasljednika Pavao Subic je postavio svoga sina Mladena, koji se titulirao kao Mladen II, "gospodar citave Bosne". To gospodstvo zasnivalo se na sistemu vazalnih veza i odnosa koje je Mladen Subic uspostavio sa dobrim dijelom bosanske vlastele, posebno onom iz Donjih Krajeva, koja mu je geografski bila najbliza. Slicnu vezu i kompromis najvjerovatnije je uspostvaio i sa Stjepanom I Kotromanicem. U toku unutrasnjih nereda, do kojih je doslo nakon smrti bana Stjepana I Kotromanica, Mladen Subic je ponovno oruzjem krenuo na Bosnu i uzeo pod svoj patronat Stjepanovog sina, buduceg bosanskog bana Stjepana II Kotromanica. Na stabiliziranje odnosa izmedju Subica i Kotromanica vjerovatno je uticala i cinjenica da su se u medjuvremenu rodbinski povezali. Poslije okoncanja borbi za ugarsko-hrvatsko prijestolje, novi kralj Anzujac, Karlo I Robert, postepeno rusi i obuzdava moc jednog po jednog osamostaljenog ugarskog i hrvatskog velikasa ("oligarha"). Ban Stjepan II Kotromanic je u tome odmah vidio za sebe priliku i mogucnost da izadje iz sjene Subica. On se radi toga sasvim logicno vezao za snaznog i odlucnog Anzujca.

U borbi protiv Mladena Subica, ban Stjepan II uspio je privuci na svoju stranu i neke njegove dotadasnje vazale u Donjim Krajima, na prvom mjestu uticajne knezove Stipanice Hrvatinice, koji su drzali tvdi grad Kljuc. Bitkom u Poljicama (kod Splita), kralj Karlo Robert nanio je odlucujuci poraz Subicima i tako srusio njihovu dotadasnju moc. Time je ujedno okoncana i njihova vlast u Bosni. U neredima koji su nastali slomom Subica, ban Stjepan II Kotromanic nije pristao uz hrvatsku vlastelu, koja je ustala protiv kralja, vec je stao na stranu kralja, cime je sebi i svojoj drzavi osigurao dobre i cvrste odnose sa ugarskim dvorom. On je tako na najbolji nacin iskoristio politicke posljedice sloma Subica. U banu Stjepanu II Bosna je, poslije duzeg vremena, dobila vladara izrazite politicke mudrosti i drzavnika koji je odlucnim i krupnim potezima uveo svoju zemlju u glavne tokove balkanske politike. ("Historija Bosnjaka", Mustafa Imamovic, str. 49-51).

Kastriotic,

Predojevic,

Jablanic,

Radinovic,


Radi se na stalnoj dopuni..


NAPOMENA: ZA ONE KOJI TRAZE JOS VISE


Pored Beogradskog grbovnika II, na nasim prostorima su do sada stampani samo pretisci Fojnickog (Novinsko-izdavacko preduzece ''Oslobodjenje'', Sarajevo, 1972; 1 Rabic, Sarajevo, 2005.2) i Korjenic-Neoricevog grbovnika (u: Ivo Banac: Grbovi, biljezi identiteta, Graficki zavod Hrvatske, Zagreb, 1991). Pored ovih zbornika grbova, u Engleskoj je objavljena i elektronska verzija tzv. Londonskog grbovnika koji se cuva u Londonskom drustvu antikvara (Society of Antiquaries of London), i kojeg je detaljnije obradio John Archibald Goodall: ''An Illyrian Armorial in the Society's Collection'', The Antiquaries Journal, vol. 75, London, 1995, 255-310


Ukoliko nadjete nesto ili Vam se ucini da je vrijedno objaviti, posaljite uz naznaku autora i izvora odakle je tekst ili slika preuzet.



                                Vezano za temu:

                            • Historija Bosne i Hercegovine

                            • Kratka politicka i kulturna historija BiH

                            • Spisak bosanskih vladara
                            • Slike bosanskih vladara
                            • Sultani Osmanskog Carstva
                            • Bosansko-hercegovacki predsjednici 1990-2002
                            • Vladavina za Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije
                            • Vladavina za SFR Jugoslavije
                            • Grbovi bosanskohercegovacke vlastele

                            • Historija Srbije
                            • Historija srednjevjekovne Srbije

                            • Hrvatski vladari
                            • Godina Franje Tudjmana



© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved