22.02.2010
Ko su sljedbenici Selefija u BiH
Obavjestajne agencije prate djelovanje ekstremnih grupa u BiH koje bi mogle predstavljati “teroristicku prijetnju”. Zvanicnici BiH u tom kontekstu sve cesce pominju tzv. selefijski pokret. Kakav je to pokret?
“Pojam selefizma oznacava prve generacije u historiji islama i historiji muslimanskog misljenja i taj pojam se odnosi na prve dvije ili tri generacije muslimana neposredno nakon vremena poslanika (Muhameda a.s.)” kaze u intervjuu za Deutsche Welle prof. dr. Resid Hafizovic, redovni profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Dr. Hafizovic smatra da vecina onih u BiH, koji sebe danas smatraju sljedbenicima selefija, ispoljavaju militantne navike te da izmedu selefija i vehabija nema znacajnije razlike.
Deutsche Welle: Dr. Hafizovicu, kako se selefijski pokret manifestira u BiH?
Resid Hafizovic: “Kako zivimo u vrijeme u kome se sve zloupotrebljava, pa i najranija tradicija i oni segmenti koji su u njoj najsvetiji, svjedoci smo jedne pojave u BiH koja se pokusava definirati kao neka vrsta selefistickog pokreta koji vise nema toliko predznak religijskog nego ideoloskog. Dakle, to je jedan pokret koji cak pokazuje neke svoje izrazito militantne navike, pokret sto se skriva iza jednog naslova koji se odnosi na prve dvije ili tri uzorite generacije muslimana. Skrivajuci se pod tim naslovom oni zapravo pokusavaju promicati neke potpuno druge sadrzaje i metode borbe koji nemaju ni cega zajednickog sa islamom i sa prvim generacijama muslimana. O tome se u Bosni tek pocinje govoriti, no jos nemamo potpunu definiciju niti imamo puni sadrzinski opseg te pojave koja ovdje iz dana u dan poprima sve jasnije konture. Vjerovatno cemo morati da
cekamo jos neko vrijeme da vidimo tacno ko su zapravo pripadnici tog pokreta i sta je njihov glavni cilj, sta je svrha njihovog djelovanja i sta je strategija, ako je uopce imaju, koju oni zele provesti, da li u Bosni ili na prostoru sireg okruzenja to cemo vidjeti.”
Nema znacajnih razlika izmedu selefija i vehabija
Deutsche Welle: U cemu je razlika izmedu selefijskog i vehabijskog pokreta i ko su ljudi koji u BiH pripadaju ovim grupama?
Resid Hafizovic: “Mislim da, koliko god se mozda i leksicki i semanticki tu pokusava povuci razlika izmedu selefizma i vehabizma, s obzirom na praksu koju i jedni i drugi ocituju, tu nema neke bitne razlike. Gotovo bih rekao da je ovdje samo formalna razlika u terminima. Sustinski, mislim da se radi o potpuno istovjetnoj populaciji, a na osnovu onoga sto smo do sada o vehabizmu i njegovim bastinicima znali, uglavnom su to ili ljudi iz ruralnih sredina ili ljudi koji su u svom zivotnom narastanju uvijek ostali negdje na raskrsinici, na pola puta. Kratko receno, uglavnom su to ljudi koji nemaju neku narocitu niti duhovnu niti svjetovnu naobrazbu. Mislim da ce vrijeme pokazati, da je vjerovatno rijec o toj populaciji.”
Deutsche Welle: Kakav je odnos Islamske zajednice prema ovim pojavama?
Resid Hafizovic: “Mislim da tu, na zalost, nikakav odnos ne postoji jer (Islamska) Zajednica inace u posljednje vrijeme sav svoj rad ocituje na nacin jedne potpuno pasivne prakse. Sve pojave koje se na razlicite nacine pokusavaju dovesti u vezu sa Zajednicom ona nemilosrdno odbija i odbacuje, ali nikad ne pokusava objasniti cijelu stvar. Ako ima neke argumente koji bi trebali biti validni ili bi trebali obesnaziti argumente drugih ljudi ili medija koji pokusavju dovesti u vezu Islamsku zajednicu sa takvom vrstom ljudi, onda Zajednica obicno ustukne i zasuti. Bojim se da i u ovom slucaju Zajednica ne misli da ima ikakve potrebe da reagira na nesto sto, evo, izgleda postaje neka vrsta izazova, ne samo za nju nego vjerovatno i za sve druge relevantne institucije u ovoj zemlji. Mislim da Zajednica o tome uopce i ne razmislja a kamo li da ima bilo kakav konkretan odnos s tim ljudima iako ce ti ljudi u potrazi za dodatnim legitimitetom vjerovatno iskoristiti priliku da kazu kako oni imaju nezvanican odnos ili vezu, da li sa pojedincima u Zajednici ili sa samim njenim vrhom. Ali takve stvari vjerovatno ne treba uzeti zdravo za gotovo nego to treba dobrano provjeriti.”
Islamska zajednica moze preduprijediti negativne posljedice
Deutsche Welle: Da li bi se Islamska zajednica trebala konkretnije odrediti spram ovih pojava?
Resid Hafizovic: “Iz moje prakse, mogao bih reci da jos uvijek Zajednica ni predumisljajno ne pokusava da se osvrce na takvu vrstu pojave, a kamo li da razmislja o uspostavi neke vrste odnosa kako bi preduprijedila neke vrlo negativne i nemile posljedice koje bi se mogle pojaviti, a bile bi negativne i za nas pojedince, gradane ove zemlje, i za instituciju kakva je Islamska zajednica. U svakom slucaju, bile bi negativne i za te ljude koji, narodski receno, ‘s lucem traze belaja’ samo da stvari ne budu kakve bi trebale biti. Vidim iz onoga sto mediji javljaju da, kao i militantni vehabizam, imaju namjeru da u duhu vjecitih popravljaca svijeta, osjecaju potrebu da stvari promijene makar stanje stvari bilo i gore nego ranije. To je jos uvijek pojava koja tek poprima svoje konture i trebat ce vremena da vidimo koliki je broj njihovih pristalica, kakva je njihova strategija, kakve su metode njihovog rada i sta oni uopce zele.”
Resid Hafizovic rodjen je 1956. god. u Potocarima kod Srebrenice. Postdiplomski studij je zavrsio u Zagrebu na Katolickom bogoslovnom fakultetu 1989., a na Filozofskom fakultetu Sarajevskog univerziteta doktorirao 1993. na temu: “Filozofsko-teolosko ucenje o Logosu u djelu Muhyiddin Ibn ‘Arabija”. Redovni je profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
Deutsche Welle
|
