07.01.2010.
Klinton je u svojim zapisima jasno rekao da su evropska medunarodna zajednica, i rekao je tacno ko, prije svega tadasnji francuski predsjednik Miteran, kao i visoki engleski zvanicnici, govorili o BiH da ona ne pripada tu zato sto ima muslimana i da je to bolna, ali realisticna obnova krscanske Evrope, kaze u Intervjuu za Radio Slobodna Evropa dr. Haris Silajdzic clan Predsjednistva BiH.
RSE: Gospodine Silajdzicu, iz svih propalih inicijativa tokom 2009. godine, stice se utisak da se bh. lideri ne mogu dogovoriti - kako sami, tako ni uz posredstvo stranaca. Zasto?
Silajdzic: Ovo sto se desava i sto trazi medunarodna zajednica od nas - kao sto je ovaj butmirski proces - daleko je ispod Dejtonskog sporazuma. Sto se promjene Ustava tice, sve evropske institucije, i americke, rekle su da postoji samo jedan problem: entitetsko glasanje. Sada cu govoriti kao predsjednik Stranke za BiH. Mi trazimo upravo to sto sve te institucije kazu. Ne mozemo prihvatiti nikakvu reformu Ustava ukoliko se barem ne podigne na nivo Dejtona. To entitetsko glasanje koje svi smatraju osnovnom preprekom za funkcionisanje zemlje, da otklonimo. Medutim, to se nijednog trenutka i nijednim slovom ne pojavljuje u Butmirskom sporazumu, ali se zato pojavljuje podjela drzavne imovine. Onda smo vodili pravnu bitku i dobili je jer imamo i Ustav i presedane koji jasno kazu da je to drzavna imovina. Zasto dijeliti drzavnu imovinu, to je drugo pitanje. Drzavnu imovinu treba podijeliti da bi otisao OHR. Dakle, imamo zahtjeve od stranaka iz Republike Srpske koje traze da se ne pominje entitetsko glasanje, koje traze da OHR ode, koje traze da se podijeli drzavna imovina, koje traze da odu sudije. Svi ti zahtjevi su ispostovani. Odgovor na vase pitanje - sto se mi to nismo dogovorili - je da se mozemo dogovoriti samo tako da i mi potpisemo to sto prihvata medunarodna zajednica, a to je da se ispostuje ama bas svaki zahtjev, sto konacno vodi, naravno, ne samo podjeli BiH, nego, po njihovim zeljama, i nestanku BiH.
RSE: Posjeta Turskoj protumacena je i kao vas pristanak na stvaranje svebosnjacke koalicije. Da li je uopste moguce ujednacavanje stavova pod okriljem trece strane?
Silajdzic: Turska smeta ovdje, jer treba rijesiti pitanja ovako kako sam ih nabrojao. Turska se tome protivi. Ne vidim zasto ne bi bila Turska angazovana kao i sve druge zemlje, uostalom, clanica je PIC-a itd. Jednostavno se radi o tome da se, nazalost, u nekim krugovima nastavlja politika prema BiH. Mozda ste imali priliku citati Klintonove zapise u kojima je jasno rekao da su evropska medunarodna zajednica, i rekao je tacno ko, prije svega tadasnji francuski predsjednik Miteran, kao i visoki engleski zvanicnici, govorili o BiH da ona ne pripada tu zato sto ima muslimana i da je to bolna, ali realisticna obnova krscanske Evrope. To kaze gospodin Klinton - da su mu to privatno saopstili. Za mene je to u ovoj godini mozda i najsokantnija vijest. I sta poslije toga da ja zakljucim nego da neke od ovih poteza koje danas vidim mozemo objasniti tim stavovima.
REFERENDUM NIJE USTAVAN
RSE: Kako biste ocijenili odnose sa Republikom Srbijom?
Silajdzic: Ako zele pravu, iskrenu saradnju, oni se moraju izviniti i reci da je to ucinjeno u njihovo ime, ali da to nisu oni, da se izvine porodicama zrtava ovdje. Oni, naravno, nece ozivjeti nikoga, ali ce doprinijeti dobrim, boljim odnosima, koji se ne mogu zasnivati na negaciji, na neistini. Kao sto znamo, Srbija je prva zemlja u istoriji koja je osudena za necinjenje po pitanju genocida, a kako vidimo, to nimalo ne smeta Srbiji da dobije i liberalizaciju viza, da ide ubrzano prema Evropi, i pored toga sto sam saznao po prvi put da je Mladic u Srebrenici cinio to sto je cinio kao general-pukovnik JNA, a ne Republike Srpske. U general-pukovnika je unaprijeden 1994. godine. Do tada je bio na visokom polozaju u toj istoj vojsci. E, to je Sud sakrio ili je to sakriveno od Medunarodnog suda pravde. Bez obzira sto je sakriveno, mi to znamo i imamo. Kako to da jedna drzava nije aktivno ucestvovala, ukoliko general-pukovnik te armije izvrsi genocid?
RSE: Hoce li odrzavanje referenduma u Republici Srpskoj destabilizovati BiH - kako se pretpostavlja?
Silajdzic: Ta politika ce uciniti sve da destabilizuje BiH. Medutim, referendum nije ustavan, ali je ocigledno da, kao i za vrijeme rata, imaju potporu u medunarodnim krugovima za to. To nam mora biti jasno. Da vam procitam samo dio clanka iz Financial Times-a. Potpisnici su ljudi koji znaju u detalje Bosnu i Hercegovinu. Oni kazu ovako: „Danas se sudi Radovanu Karadzicu - optuzen je za genocid i ratne zlocine u BiH. Bila bi velika ironija ako bi se njegovi planovi za podjelu BiH realizovali samo zbog toga sto je medunarodna zajednica prezaposlena da bi se bavila time.". Ono sto sam prije govorio, kazem i sad: realizuje se Milosevicev projekat. Ne kazem to sam. Ako uzmemo Butmir - taj papir koji je ponuden - to je realizacija svih ovih zahtjeva.
NECEMO PRIHVATITI UCJENE
RSE: Cesto ste tokom 2009. godine sami, ali i stranka na cijem ste celu, optuzivani za nedostatak kompromisa i nespremnost za dogovor, narocito u periodu raznih pregovora. Kako gledate na to?
Silajdzic: Ja cu se protiviti i dalje promjenama Ustava koje nista ne znace, koje ostavljaju entitetsko glasanje, kojima se kontrolise cijela BiH. Protivicu se i podjeli imovine BiH - s tim se pocelo u Prudu. Necemo prihvatiti nikakve amnestije za ono sto se desavalo - nezakonitosti i razne korupcije vezane s tom imovinom, a prihvaticemo sve ono sto, kada se Ustava tice, znaci brisanje ili reformu entitetskog glasanja. Bez toga nema funkcionalne drzave BiH. Jedna prica je kako mi zelimo sve odjedanput itd. To su sve neistine raznih mediokriteta koji su se pojavili u politici BiH. Cinjenica je da trazimo samo ono sto su rekle te institucije. Nista drugo. Ako se nastavi sa ovim ucjenjivanjima, jer to je bilo ucjenjivanje - prihvatite sve ovo kao sto je u butmirskom paketu bilo, pa cete onda ici dalje - sto se tice Stranke za BiH, to sigurno nece biti prihvaceno.
RSE: Opravdavate li aktivno ucesce visokog predstavnika u BiH u procesu donosenja odluka, narocito s aspekta koristenja bonskih ovlastenja ?
Silajdzic: Bonska ovlastenja su tu i treba da ostanu sve dotle dok se ne rijesi pitanje o BiH. Iznenadeni smo da je glasnogovornik OHR-a rekao sljedece: „U Dejtonskom mirovnom sporazumu ne spominje se vlasnistvo nad drzavnom imovinom." Pa valjda drzavna imovina jeste vlasnistvo drzave! Ovakav jedan istup potpuno ignorise Sud BiH koji je jos u oktobru 2008. godine presudio da je pravni sljednik Socijalisticke Republike BiH Republika BiH koja nastavlja svoje pravno postojanje prema medunarodnom pravu kao drzava. To je u Ustavu. Stoga, imovina na kojoj je pravo raspolaganja imala bivsa SR BiH, smatra se vlasnistvom BiH. Medunarodna zajednica i Vijece za implementaciju mira je identifikovalo ucvrscivanje vladavine prava kao jedan od uslova za gasenje OHR-a. Gdje je tu vladavina prava, ako se ignorise Sud BiH i ako se ignorise Ustav BiH? Cijelo vrijeme i to obiljezava ovu godinu. Bjezi se s pravnog terena na teren politickog dogovaranja, gdje je sve moguce. Ustvari: „Nema Dejtona - dogovorite se!". To je poruka.
RSE: Koji su najveci propusti BiH u 2009. godini?
Silajdzic: Od samog pocetka se ne sprovodi Dejtonski sporazum. Naprotiv. Imamo nastojanja od Aprilskog paketa, po kojem je cak bilo moguce da se entitetskim glasanjem raspusti Parlament - sto nema u Dejtonskom sporazumu, preko ovog Prudskog sporazuma koji je insceniran upravo zato da se od drzave oduzme imovina, da se imovina podijeli, a ne - kako kazu - da se ojaca BiH, da BiH postane funkcionalna drzava. Kako moze biti funkcionalna, ako se slabi, ako se drzava pretvara u jednu agenciju koja koordinira dva entiteta? Dakle, sta je ocigledan cilj? Ako hocemo integraciju u Evropu, da prihvatimo i ono sto nismo prihvatili ni u Dejtonu. To su zalosne cinjenice, ali su cinjenice. Moram reci da je inicijativa za pokretanje velikih investicija, prije svega u energetskom sektoru, u iznosu od sedam milijardi maraka zaustavljena iz raznih interesnih i politikantskih razloga. Da smo pokrenuli te projekte, danas ne bismo imali ovu krizu. Imali bismo rast.
(Sve vijesti)
|
