Henri Kisindzer, diplomata, nobelovac ili zlocinac I

NA TRAGU - Poceci strategije "BORBE PROTIV ISLAMA" leze u Kisindzerovoj izjavi koju je on jednom formulisao recenicom: "Nafta je previse vazna da bi je prepustili Arapima!"

To ne znaci da Amerika mora pod svaku cijenu sama da posjeduje svaki izvor nafte na svijetu. Dovoljno je da najvaznije naftne izvore politicki i vojno kontrolise, tek tad moze vjerovati, da se nista vaznijeg nece promijeniti u odnosima protiv interesa SAD.

Henri Kisindzer je rodjen kao Hajnc Alfred Kisindzer u mjestu Firt (Fürth) u Bajernu u Njemackoj, otac mu je bio ucitelj. Zbog toga sto su bili Zidovi, njegovi roditelji su pobjegli sa njim 1938. godine iz nacionalsocijalistickog Treceg Rajha u Sjedinjene Americke Drzave.

U Njujork pohadja na "George Washington" skoli (High School). 19. juna 1943.g. Kisindzer je dobio americko drzavljanstvo i biva jos iste godine regrutovan u americku vojsku. Drugi svjetski rat ga je doveo u Njemacku. U Njemackoj, nakon zavrsetka rata, ostaje i radi u americkoj zoni djelovanja, u odbrambenom resoru obavjestajne sluzbe.

1947. godine se vraca u SAD i studira na Harvard College, gdje 1950. i diplomira. 1952. godine zavrsava magistraturu, a promociju nakon dvije godine, obadvoje na Harvardovom Universitetu. Dilomski rad sa temom „A World Restored: Metternich, Castlereagh and the Problems of Peace 1812-1822“ biva objavljen, te postaje uspjesno standarno djelo pisane historije.

Od 1954. do 1971. clan je nastavnog osoblja Harvardskog Universiteta, kao i saradnik drzavnog odjela. 1954. obradio je pitanje vojnog izazova SSSR prema SAD u djelu „Nuclear Weapons and Foreign Policy“.

Od 1957. do 1960. Kisindzer je direktor Harvardskog Centra za Internacionalne afere i od 1958. godine do 1969. godine direktor je Harvardskog stdijskog programa za odbranu.

Od 1950. do 1960. bio je savjetnik oblasti za razvoj naoruzanja pri udruzenom generalstabu, a od 1961. godine do 1968., savjetnik je americke agenture za kontrtolu naoruzanja i pitanja smanjenja naoruzavanja.

1977. godine, nakon izlaska iz politike, zauzeo je mjesto profesora Internacionalne diplomatije na "Georgetown University" u Vasingtonu (D.C.).

Prvo politicko iskustvo Henri Kisindzer sakuplja kao savjetnik guvernera Nelsona A. Rockefellera od 1957. godine. Njegove usluge su cijenili redom predsjednici SAD John F. Kennedy, Lyndon B. Johnson und Richard Nixon. Sa izborom Richarda Nixona 1968. godine za predsjednika SAD, Kisindzer postaje oficijelni savjetnik za vanjsku politicku sigurnost (National Security Advisor).

SAD su u tom trenutku imale, prije svega zbog rata u Vijetnamu, u vanjskopolitickom podrucju velike probleme, osim toga, SSSR je uveliko dobio na Bliskom Istoku politicku nadmoc. (Nastavlja se..)

NASTAVAK: