 |
|
 |
|
|
|
|
O PRAVOPISU BOSANSKOG JEZIKA
Velikim pocetnim slovom pisu se (svi clanovi) imena naroda, grupa naroda, plemena i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Albanac, Albanka; Bosnjaci, Bosnjak, Bosnjakinja; Nijemci, Nijemac, Njemica; Srbi, Srbin, Srpkinja;
|
|
|
STA KAZE NAUKA O BOSANSKOM JEZIKU
BOSANSKIM - nazvase stari Bosnjani, Bosanci, Bosnjaci - jezikom dajuci mu ime po zemlji u kojoj jesu, svojoj - Bosni. Svaka polemika van tih okvira ide na pobijanje i negiranje postojanja jednog naroda i njihovog jezika dajuci mu drugo ime,a uporedo upotrebljavajuci isti taj BOSANSKI jezik.
Bosanski jezik je tokom historije mijenjao svoj sadrzaj,na pocetku bijase to jezik starosjedilaca zemlje Bosne, da bi do kraja 19 vijeka naovamo, dosao pod osnovno ime maternjeg jezika Bosanskih Muslimana, islamiziranog slavenskog stanovnistva u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji uopce. U nekoliko osvrta prati se vezanost jezickog izraza pojedinih autora za maticno, bosansko tle, sagledavanju kontinuiteta od prvih znacajnih knjizevnih koraka Bosanskog jezika (Matija Divkovic,16-17 st.), preko Muhameda Hevaije Uskufije (17 st.), Mula-Mustafe Baseskije (18 st.), Mehmed-bega Kapetanovica Ljubusaka (19 st.) do njegovih uzleta u savremenu svjetsku literaturnu galaksiju - djela naseg savremenika Mehmedalije Mese Selimovica. Tokom tih pet stoljeca ispisivana je rijec o Bosni i njenim ljudima, koja je ujedno i svjedocanstvo o razvoju jezika, njegovom hodu "od gnijezda do zvijezda".
Osporiti sva ta STOLJECA vrlo je tesko, bez obzira sto su dugo vremena, ne samo Bosanski jezik, vec i sami Bosanski muslimani bili predmetom "politickih igara" svih onih koji su tezili za dominacijom tih prostora - bilo iz politickih, religijskih ili nekih drugih interesa.
Sve ono sto Srbi imenuju srpskim, Hrvati hrvatskim, muslimani bosanskim, te narodni govori i knjizevni jezik Crnogoraca, plus govori knjizevnojezicka aktivnost svih onih koji se ne osjecaju u nacionalnom smislu pripadnicima spomenuta cetiri naroda, cini sadrzinu termina jezika za potrebe nauke - srpskohrvatski jezik.
"On je predstavljao, kao clan zapadnog ogranka juznoslovenskih jezika, narodne govore i knjizevni standardni jezik Srba, Hrvata, Muslimana i Crnogoraca.
Dakle, standardnog jezika koji opsluzuje spomenuta cetiri jugoslavenska narode NEMA.
Nazivan je, jos od vremena reformi V.S. Karadzica i iliraca od sredine 19 st. kada su za osnovu uzeti novostokavski govori istocnohercegovackog tipa, pod zajednickim imenom svakako - od srpskohrvatski, hrvatskosrpski, sa crticom izmedju, srpski ili hrvatski, hrvatski ili srpski, hrvatsko odnosno srpski, srpski, hrvatski, bosanski i dr.
Nastavak citajte na stranici: Bosanski jezik
|
|
PREPORUCUJEMO: CITAJTE TEKSTOVE ZULFIKARA ZUKE DZUMHURA
Zulfikar Zuko Dzumhur, putopisac, slikar i karikaturista rodjen je u Konjicu 24. 09. 1920. godine. Potice iz stare ugledne ulemanske
porodice. Otac mu je Abduselam i majka Vasvija rodjena Rufo. Osnovnu skolu i nizu gimnaziju je zavrsio u Beogradu, gdje mu je otac radio
kao imam, a visu gimnaziju u Sarajevu 1939. Poceo je studirati pravo, ali je presao na likovnu akademiju i zavrsio je u klasi Petra
Dobrovica. Prve crteze je objavio u Narodnoj armiji 1947. godine, a od tada saradjuje kao karikaturista
|
DESILO SE: DRUGA SMRT MOME KAPORA
Treceg marta godine 2010. objavljeno je da je umro Momo Kapor. Valja se sacuvati od hvalospjeva njegovom ljudskom i knjizevnom djelu koji ce nas
zasuti narednih dana; ovo sto slijedi nastojanje je da samu sebe sacuvam od svega toga i preduprijedim misli koje ce njega, Momu Kapora, odvojiti
u dvije cjeline, pisca i covjeka. Kad je o piscu rijec, kao klinka sam u Zagrebu citala njegove Beleske jedne Ane u izdanju HIT Biblioteke (i
danas postojecim knjigama na mojim zagrebackim policama) i priznajem
|
100 GODINA MESE SELIMOVICA - MESA O BOSNI RECE:
Mi nismo niciji. Uvijek smo na nekoj medji, uvijek neciji miraz. Stoljecima mi se trazimo i prepoznajemo, uskoro necemo znati ko smo. Zivimo na razmedju
svjetova, na granici naroda, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi istorije kao na grebenu. Otrgnuti smo, a neprihvaceni. Ko rukavac sto ga je bujica
odvojila od majke pa nema vise ni toka, ni usca, suvise malen da bude jezero, suvise velik da ga zemlja upije. Drugi nam cine cast da idemo pod njihovom
zastavom jer svoju nemamo. Mame nas kad smo potrebni, a odbacuju kad odsluzimo. Nesreca je sto smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i necemo iz nje,
|
ENVER COLAKOVIC - DJERZELEZU ALE
MUSA CAZIM CATIC: POKAJANJE GRIJESNOG PJESNIKA
MAK DIZDAR: ZAPIS O ZEMLJI
ENES KISEVIC: MOJA I TVOJA BOSNA
MESA SELIMOVIC: DERVIS I SMRT 11/12
|  |
|
|
