Latinsko ime joj je Coffea arabica

Jednog davnog dana, oko 800. godine, je legendarni etiopijski kozar Kaldi primjetio da se njegove koze čudno ponašaju. Bile su nekako pune energije, skakale i trčale od jednog do drugog grma sa crvenim bobicama i brstile. I nisu spavale te noći. Kaldi se povjerio lokalnom svešteniku, koji je napravio napitak od bobica posle kojeg je i sam ostao budan cijele noći. Ubrzo se pročulo da postoji biljka koja daje energiju. Otprilike u isto vrijeme afrička plemena su pravila energetske "čokoladice" od kafe i životinjske masti. Ime "kafa", "kava", "kahva" potječe od arapskog "qahwah", što znači "napitak od biljke".

Ubrzo kafa prelazi područje Crvenog mora i stiže u Arabiju. Odatle kafa potječe, kakvom je mi danas i znamo. Oko 1000. godine prvi put je napravljen napitak od pečenih zrna kafe, a do XIII vijeka muslimani su počeli da je piju iz religioznih razloga. Kasnije, gdje god je išao islam - išla je i kafa: u sjevernu Afriku, istočni Mediteran, Indiju. U XVII vijeku kafa stiže u Evropu, a početkom XVIII i u Južnu Ameriku. Do 1800. godine u Brazilu ovaj napitak postaje svakodnevno uživanje za sve slojeve stanovništva.

Šta ima u kafi?

Najpoznatiji i najvažniji sastojak kafe je kofein. Poslije popijene kafe kofein se apsorbuje, što znači da prelazi u krv. Poluživot kofeina u krvi je oko 4 sata. To znači da se poslije 4 sata njegova količina u krvi smanji na polovinu, pa u slijedećih 4 sata još polovinu preostale količine itd. Poznato je da kofein stimuliše centralni nervni sistem. On povećava budnost, pažnju, raspoloženje. Sve u svemu, koliko god govorili da je štetna, u umjerenim količinama vam neće naškoditi. Bar ne značajno.

Zabluda vezana za kafu je da povišava krvni pritisak. Ovo je samo djelimično tačno. Pritisak će nešto porasti odmah poslije popijene kafe, ali će taj efekat biti kratkotrajan. Poslije toga će vrijednost krvnog pritiska opasti više nego što je prvobitno porasla, tako da se može reći i to da kafa snižava krvni pritisak. Pretjerivanje sa kafom, kao i pretjerivanje u bilo čemu, nije dobro. Najčešći problemi koji se javljaju su nesanica, lupanje srca, uznemirenost i bol u želucu.

Zanimljivosti

Godišnje se popije 135 miliona kubika kafe!
Među tečnostima na svjetskom tržištu kafa zauzima drugo mjesto, odmah iza nafte! Statističari su izračunali da se godišnje ispije 135 miliona kubika kafe, a to je otprilike ravno količini vodene mase koja za pola sata protekne rijekom Misisipi.

Od svojih skromnih početaka kada su kafu ispijali poglavice i vračevi afričkih plemena, ta opojna tečnost je postala proizvod na koji čovječanstvo godišnje potroši nevjerovatnih 12 milijardi američkih dolara.

Do 17. vijeka, arapskom rječju "kawah", što je značilo "snaga", nazivala se jedna vrsta vina, a od tada se upotrebljava za kafu.

U Africi raste samoniklo, najviše u Etiopiji, Kamerunu i Angoli. Zanimljivo je da ima oko 70 različitih vrsta grmova kafe - najbolje su dvije vrste: Coffea arabica i Coffea liberica. Najveći izvoznik kahve je Brazil koji zadovoljava trećinu svjetskih potreba, pa je tako prema nekim podacima ova velika južnoamerička država 1997. godine na svjetsko tržište lansirala čak 8 miliona tona kafe u zrnu. Slijede Kolumbija, Indonezija, pa Obala Slonovače.

Degustatori kafe se ponašaju slično degustatorima vina. Oni tokom degustacije kafu ne piju! Mirišu je, srču, a zatim ispljunu! Dobri degustatori tako "na slijepo" mogu da odrede o kojoj vrsti kafe je riječ i gde je proizvedena.