Kultura BiH
Početna - - Početna
RELIGIJA ISLAM


- RELIGIJE SVIJETA -



Pocetak

Religija je stara koliko i ljudska kultura i sa istom povezana neraskidivom vezom. Jos od predhistorijskih dana su poznate religijske predpostavke. Bez obzira na mnogobrojnost kulturnih raznolikosti sve religije imaju mnogo zajednickih elemenata.

Tako, svakoj religiji pripada nadnaravno, neupitno bice ili red “sveto”, koje utjece i odredjuje na sve ovosvjetsko, prirodno dogadjanje.

Neke od religija, posebno odredjeni pravci budizma, ne baziraju se na vjerovanju transcendentalnog.

Molitve, ucenja, rituale i odredjuju i posreduju za to odredene osobe. Te religiozne osobe npr.Samani, majstori i sl. - cuvaju tradiciju i sluze kao savjetodavci ili ucitelji vjernicima.

Religija je stvar zajednice. Svi vjernici i clanovi jedne zajednice koji ucesvuju u molitvama u dzamiji, crkvi, sinagogi i dr. time cuvaju u stvari svetu tradiciju i odrzavaju je na zivotu. Za svakog pojedinca religija je jedno objasnjenje stvarnosti i smisla bivstvovanja koja mu nudi u stvari veliku pomoc da svoj zivot bolje zivi.

Religije su u svim epohama imale jak utjecaj na razvoj historije. Religiozni konflikti su cesto politicki i nasiljem rjesavani. Mnoge granice nisu samo slika i odraz prirodnih, etnickih ili politickih odlika, vec i religioznih. Religije pokazuju geografski, socijalno jednu veliku raznolikost u sirenju, formi organizacije i drustveno-politickog znacaja. Tako stoji pored velikih svjetski rasprostranjenih religija (Islam i Krscanstvo) regionalno rasprostranjene religije kao sto su to npr. Mormoni ili male vjerske zajednice npr. Menoniti ili sekte.

Islam

Islam je monoteisticka religija sa uspjesno zatvorenim i zavrsenim zakonom ucenja. Vjernici se zovu muslimani. Oni se pozivaju na vjersko ucenje Profeta Muhammeda (a.s).

Profet Muhammed (a.s.) je rodjen 570 poslije n.e u Meki (Mekka) i od Alaha izabran za Profeta da siri vjeru koja uci da je Allah (Bog) samo jedan. Islam se bazira na pisanom ucenju i recenicama (koje je Allah Muhammedu a.s.prenio) Kur`ana i Sunna. U Serijatu su utvrdene sve zakonske odredbe Islama.

Muslimanima su odredjene obaveze: pet molitvi dnevno, davanje zekata, post za vrijeme mjeseca posta - Ramazana, odlazak u Meku.

Suniti sacinjavaju oko 92 % svih vjernika Islama. Ostali su Siti, Ismailiti, Imamiti, Zaiditi i ostale grupe. Na svijetu ima vise od 1,5 milijarde vjernika Islama, muslimana.

Geografija religije

Geografija religije, kao dio Antropogeografije istrazuje prostorno sirenje religija i utjecaja na doticne strukture. Religije daju odredjene karakteristike na svoj odredjen nacin.

One odredjuju nacin naseljavanja, saobracajne puteve, stil arhitekture, zemljoradnju i sl.

Islam je, prije svega, u sjevernim dijelovima Afrike i prednjim dijelovima Azije rasirena, ali je prosirena i na juzne i istocne dijelove Azije. Evropa je pretezno krscanska, prije svega protestantska na sjeveru i rimsko-katolicka na jugu. Sjeverna i juzna Amerika je velikim dijelom krscanska. Sjeverna Amerika je pretezno protestantsk vjere, a u Juznoj Americi je rimsko-katolicka jako rasprostranjena. Takodje, Australija - nakon kolonizacije je preko Engleza postala krscanskim kontinentom.

U Rusiji je zastupljeno ortodoksno krscanstvo.U Indiji je zastupljen Islam, Hinduizam i religija Sikha. Budizam koji svoje korjene upravo ima u Indiji je danas vise zastupljen na Dalekom Istoku, Centralnoj i jugo-istocnoj Aziji. Centar zidovske vjere je u Izraelu, ali i u velikim gradovima sirom svijeta, prije svega u Americkim drzavama se nalaze najvaznije zidovske zajednice.

Sirenje religija svijeta sadrzi u sebi dosta iznimki koje sirom svijeta sadrze i raznolikost u pravcima vjerovanja. Unutar tih podrucja sirenja religija svijeta, unutar njih ima i egzistira veliki broj malih religija i sekti, koje su u stvari pravci koji su se odvojili od ovih velikih.

U podrucju juzno od Sahare u Africi nalaze se mnogobrojne religijske zajednice i sekte. Na vise kontinenata su se odrzale razne forme prirodnih religija. Tako se u podrucju Sjeverne, Centralne i Juzne Azije(Sibir, Mongolija) praktikuje jos uvijek samanstvo. Takodjer su neki narodi Sjeverne,Srednje i Juzne Amerike jos zadrzali istu religiju koju su imali i prije dolaska Evropljana.

Historijski i socijalni procesi kao sto su misionarstvo, migracije, rat i trgovina mijenjaju jos uvijek sirenje religija. Neke religije se sire kroz misionarstvo ciljano i planirano. Migracija stanovnistva takodje vodi promjeni mustre sirenja religije: Kada ljudi migriraju nose sa sobom i religiju. Zemlje sa visokom kvotom naseljavanja imaju i mnostvo razlicitih religija na svom tlu kao sto su to Amerika, Australija ili Brazil.

Zato se sve vise dogadja da se religije medjusobno mijesaju i poprimaju sinkretitske forme.

To se dogadjalo cesto nakon misionarstva, osvajanja, migracija, progona ili deportacija. Tako su se stapale religije sasvim razlicitiog kulturnog porijekla. Kao sto je to u Sjevernoj i Centralnoj Aziji primjer starih samana.

Sveta mjesta i gradovi

Najinteresantnija tema Geografije religija su sveta mjesta i gradovi. Svetost je u uskoj vezi povezana sa religioznim dogadjajima i karakterisu se kroz poseban polozaj.

Bodh Gaya u Indiji je dobio na znacenju jer se tamo desila Budina spoznaja. Kailas u zapadnom Tibetu, je za Hinduse i Budiste sveto brdo,zato sto se u njenom podnozju po predanju nalazi pocetak i izvor od sve cetiri rijeke Juzne Azije. Sva mjesta kao i putevi koji njima vode, te veze koje leze ili su u nekom odnosu sa religijom cine tzv. ”Geografiju Svetista”. Ta geografija sadrzi mjesta od posebnog znacenja svake doticne religije.

U mnogim kulturama se gleda i vezuju brda i planine za “onaj”,”drugi svijet”.Pored Kailasa mozemo navesti Mount Katherine u Egiptu, Olimp u Grckoj, Fujisan u Japanu ili Navajo na Zapadu USA kao primjere svetih brda koja se velicaju. Naravno da i rijeke mogu imati religiozno znacenje. U Hinduizmu se velica sedam svetih rijeka od kojih je najznacajnija Gang. U predkrscanskoj Evropi covjek je vjerovao da bogovi zive u sumama. Kelti su npr. drzali bozije sluzbe na izvorima rijeka. Slicne predstave u vjerovanju su vladali i u starom Japanu, prije nego sto se Budizam tamo rasirio.

Pored prirodnih svetih mjesta su za svetista birane i pravljene crkve, tempeli i opservatorij za sakralne svrhe i to cesto na istim mjestima koja su i u predhistorijsko vrijeme vazila kao sveta mjesta. Jedan primjer je u Engleskoj za koje se misli da je napravljeno za okultne svrhe i da je sluzilo za posmatranje neba i zvijezda, sunca i planeta kao i pomracenja. Svetista duz puteva u Japanu ili kamenih piramida na planinskim prevojima Himalaja su samo neka koja markiraju sveta mjesta. Sva ta svetista imaju za vjernike spiritualno znacenje i time se izdizu od obicnih mjesta.

O pocasti svetim mjestima su religije izvrsile veliki utjecaj i na drustveni razvoj, arhitekturu, gradnju gradova, trgovinu.

U islamskom podrucjima su dzamije centralna mjesta orjentacije. U gradovima Hindusa se sveti prostor siri od tempela i obuhvata siru okolinu. Sasvim slicno je bilo u srednjem vijeku u Evropi kada je crkva bila srediste zivota, naseljavanja i trgovine. Klosteri su bili predgradja, a kasnije jezgra naselja.

Religijsko misljenje o smrti oslikavaju se i na okolinu.Odredjeno religijskom tradicijom postavljaju se nadgrobni spomenici. Tadj Mahal u Indiji i Egipatske piramide su dobar primjer za mauzoleje i (nad)grobne spomenike i gradjevine koje odredjuju i karakterisu svoju okolinu i privlace veliki broj posjetilaca.

Zidovstvo, krscanstvo i ostale druge religije rezervisu cijela podrucja samo za groblja. Neka od groblja su sasvim integrisana u urbane sredine i tako postala parkovima, historijskim spomenicima kulture, kulturnim narodiom blagom, pa cak i stambenim podrucjem. Taj fenomen covjek moze pogledati u Gradu mrtvih u Kairu ili nacionalnom groblju u Jeruzalemu ili Arlington National Cemetery u Vasingtonu.

Hodocasce

Za ljude mnogih religijskih pravaca je sam odlazak na sveta mjesta postao kao nekakva vrsta izvrsenja duznosti i religioznog iskustva. Na cijelom svijetu svake godine milioni vjernika poduzimaju hodocasce prema svetim mjestima. Upravo toliki dolazak hodocasnika je utjecao i na okolinu posjecenih svetih mjesta. Ona moraju da prime i smjeste veliki broj ljudi, smjestaj, prehrana, sanitarni cvorovi, transportna sredstva i sigurnost za sve hodocasnike.

Najveca religiozna hodocasca bivaju svake godine kada vise od jednog miliona vjernika muslimana putuju u Meku u Saudijsku Arabiju. Meka je rodno mjesto Profeta Muhameda a.s. , osnivacu Islama, i to je njihovo duhovno sredisnje mjesto. Svi muslimani, trebaju jednom u zivotu da naprave to hodocasce koje se takodje zove Hadz. Glavni cilj Hadza je velika dzamija,kockastog oblika, Kaba ili Caba koja stoji i zauzima veliko, teatralno sredisnje mjesto. Ceremonija koja je u vezi sa Hadzom traje vise dana u kojem hodocasnici u Meki i okolici noce i poduzimaju odlaske na druga sveta mjesta koja su u blizini. Sve je to povezano sa visokim zahtjevima prema mjesnom uredjenju za higijenu, prehranu i medicinsku opskrbu. Utjecaj velikog broja hodocasnika je veliki i prema sredstvima prevoza u cijelom regionu, jer muslimani dolaze iz svih pravaca i sa razlicitim prevoznim sredstvima.

Svete oblasti

Glavna svrha hodocasca za vecinu hodocasnika je sam dolazak na sveto mjesto.Za druge je to putovanje povod za duhovnu promjenu.U tom slucaju moze cijela okolina,koja je povezana sa tim iskustvom, poprimit spiritualno znacenje. Nakon rituala koji je trajao za vrijeme Hadza, hodocasnici poduzimaju putovanja prema svetistima u okolini. Jedan drugi slucaj, gdje put hodocasnika poprima religiozno znacenje je krug od 88 budistickih tempela na japanskom ostrvu Sikoku.Po legendi je sve to sagradio u 9. vijeku Kobo Daisi, osnivac japanske Singon sekte. Hodocasnici vjeruju da ih na tom putu prati sam Kobo Daisi i da ih njegovo prisutsvo na tom putu posvecuje. Cilj hodocasca nije samo jedno mjesto, vec cijela mreza-jedna “sveta geometrija” koja pokriva cijelo ostrvo.

Tu transcendentnu predstavu o prostoru moguce je naci i kod prasjedilackog stanovnistva Australije. Po njihovom vjerovanju njihovi preci imaju fizicka svojstva zemlje,forme zivota i pravila koja odredjuju ponasanje i odnos izmedju ljudi. Tako kroz rituale Aboridzini osiguravaju pripadnost vremenu svojih predaka i to vrijeme oni nazivaju - vrijeme sna. Oni takodje markiraju zemljiste simbolicnim znakovima, koji treba zemljistu dati red i spiritualno znacenje. Jedan od najznacajnijih simbola je crveno pjescano brdo Ayers Rock ili Ayers Rock u srcu australskog kontinenta.

Duhovna putovanja u snu, omogucavaju Aboridzinima koji su odvojeni od svoje domovine,da posjete zemlju svojih predaka. Karta Aboridzini teritorija je oznacena sa muzickom linijom “song-lines” tj. (Linijom pjesme) koja se mora pjevati. Totemi, drve ca i pecine obiljezavaju podrucje. Znacenja krajolika slijede kroz smisaone slike i duhovnu vezu izmedju vremena sna predaka i buducih generacija sve do sadasnjosti. Taj primjer same slike i poimanja svijeta australskih domorodaca je primjer religiozne geografije - jedan nacin, da se prostor svrsta koji ce krajoliku dati jedno spiritualno znacenje.

Religozna geografija, ili mreze spiritualnih prostora i mjesta je moguce naci u mnogim formama na cijelom svijetu.Od manjih religioznih struktura preko mreza trgovine i puteva koji okruzuju mjesta hodocasca do ogromnih prostranstava cija djela se pripisuju precima. Religija je imala i jos uvijek ima jedno duboko dejstvo i upliv na krajolik kao i poglede vjernika o mjestu covjecanstva u svijetu.



Vezano za temu:


Historija Bosne i Hercegovine

Islam - Sta muslimani vjeruju


1. Bog - Allah,dz.s.
2. Kur´an Allahova objava
3. Muhammed a.s. - i poslanici u Kur'anu
4. Seri'at - Vjera i Zakon
5. Postivanje - Obaveze
6. Praznici - Svecanosti
7. Zena - Ravnopravnost
8. Brak i porodica - Kur'an i tradicija
9. Sloboda vjeroispovijesti

Religije svijeta


Goethe o islamu
Prelazak na islam
Zena u islamu
Islamski brak
10 Bozijih zapovijedi
Ucenje Kur'ana
Kur'an - Index
Islambosna com
Islam com
Islam org
Rijaset.net
Bosnjaci.net






© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved