Knjizevnost BiH
Početna - - Početna
SMRT SMAIL-AGE CENGICA


- IVAN MAZURANIC -

Ivan Mazuranic


Biljeske o piscu:
Ivan Mazuranic rodio se 1814. u Novom Vinodolskom. U rodnom gradu polazio je narodnu (pucku) skolu, s njemackim kao nastavnim jezikom. U gimnaziji, koju je polazio u Rijeci, nastavni je jezik bio latinski. U Rijeci je ucio talijanski i madjarski, a naknadno je naucio francuski i engleski. Pravne je nauke studirao i zavrsio u Zagrebu. Od 1848. vrlo je aktivan u politickom zivotu. Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, a odredjeno vrijeme i predsjednik. Od 1873. do 1880. bio je i hrvatski ban. Slovi kao prvi ban iz naroda. Petnaest je godina bio predsjednik Matice hrvatske. Knjizevnim radom se poceo baviti jos kao srednjoskolac. Prvenac mu je: "Vinodolski dolce, da si zdravo". Mazuranic je sudionik Gajevih preporodnih nastojanja. Dopunio je dva pjevanja Gunduliceva Osmana. U povijesti hrvatske knjizevnosti ostao je najzasluzniji kao autor epa Smrt Smail-age Cengica. Umro je 1890. godine.


Sadrzaj:
Ovo djelo sastoji se od pet dijelova. Prvi dio zove se Agovanje. U ovom dijelu pisac nam govori o okrutnosti Smail-age. On je bez milosti i ubija cak i svoje vojnike. Smail-aga dovodi hrabre vojnike da bi ih ubio. Durak je bio najhrabriji i suprotstavio se Smail-agi, ali ga on ipak ubija. Drugi dio zove se Nocnik. U drugom dijelu pisac nam govori o Novici. On je bio Durakov sin i htio je osvetiti ubojstvo svog oca. Treci dio zove se Ceta. U njemu nam pisac opisuje Crnogorce koji se bore protiv Turaka. Njima se pridruzuje Novica. Cetvrto pjevanje zove se Harac. U njemu se vidi okrutnost Smail-age. On kupi harac od siromasnih i tako pokazuje svoju okrutnost. U ovom pjevanju dolazi do sukoba Crnogoraca i Smail-age. Smail-aga pogiba u tom sukobu. Zadnji dio nosi naziv Kob. U tom dijelu pisac se prisjeca Smail-age i njegove velike moci.

Mjesto i vrijeme radnje:
Radnja se zbiva na Gackom polju oko 1840. godine.

Kompozicija:
Ovo djelo sastoji se od pet dijelova: Agovanje, Nocnik, Ceta, Harac i Kob. Kompozicija je hronoloska. Pisac nas na pocetku djela odmah uvodi u radnju, tj. upotrbljava in medias res tehniku pisanja. Djelo je pisano u obliku stihova. Djelo ima 1134 stiha (deseterci, osmerci). Ovo je epski spjev.

Stil, jezik i tehnika pisanja:
Djelo je pisano u stihovima. Jezik je prilagodjen tadasnjem vremenu (ima dosta turcizma). Pisac koristi metafore, epitete i ponavljanje rijeci.

Likovi:
- Smail-aga Cengic
- zao, nasilan covjek, bez milosti
- preko njega pisac nam pokazuje kakvi su Turci ustvari bili
- Nanica
- Durakov sin i agin sluga
- nakon sto mu je Smail-aga ubio oca on zudi za osvetom i pridruzuje se Crnogorcima

Tema djela:
Sukob Turaka i krscana.

U cast Ivana Mazuranica:
Novcanica od 100 kuna

Ivan Mazuranic

Osmrtnica Ivanu Mazuranicu 1890:

Osmrtnica Ivana Mazuranica

Kao sto je receno o samom djelu:

Smail-aga Cengic je od Ivana Mazuranica, opisan je kao glavna licnost u epu "Smrt Smail-age Cengica" vrlo pristrasno i licemjerno. Taj Mazuranicev spjev objavljen je u "Iskri" 1846. godine, gdje Smail-aga nije prikazan kakav je stvarno bio. Zato dr. Kraus u Njemackoj kaze: "Smail-agu je Mazuranic krivo i nepravedno opisao. Nase su simpatije uz odvaznog i neustrasivog junaka Smail-agu Cengica, a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. Cengic je bio pravi istinski Slaven, a njegove ubice jadna kukavna bagra." (Hrvatsko kolo i citirano djelo, str.105 i 106).

U nastavku (pod - linkovi) Vam prezentiramo teme koje su posvecene zivotu i djelu Smail-age Cengica, kao i znacaju porodice Cengic za ljude i krajeve na kojima je ta porodica zivjela.

Vezano za temu:

KULTURA BIH

Biografija Adila Zulfikarpasica
Bosnjacki institut preseljava iz Ciriha u Sarajevo
Intervju Adila Zulfikarpasica - Politicko organizovanje i Bosnjastvo
Intervju: Adilova razmisljanja pred sami pocetak agresije
Savez suverenih drzava ili konfederacija je bila moja vizija
Alija nije kriv sto nije imao viziju Bosne
Portret Smail-age Cengica
Manastir: Grob ubice Smail-age Cengica
Ivan Mazuranic: Smrt Smail-age Cengica
Smrt Smail-age Cengica
Biografija: Dervis-aga Cengic Dedaga





© 1999-2006 by Camo, All Rights Reserved