KAFA – Coffea arabica
Porodica: Rubiaceae
Farmakopejski naziv: Coffeae semen

OPIS: Potjece iz juzne Etiopije, kasnije je prenesena u Arabiju. A, iz nje po cijelom svijetu. (Odatle i potjece naziv "arapska kafa"). Uzgaja se plantazno u Brazilu, odakle dolaze najbolje vrste. Voli duboku, laganu i vlaznu zemlju. Kafa uzgajana u planinskim krajevima je bolja od one uzgajane u nizinama. Kafa je grm, sivozeleno drvo, oko 5 m visine s nasuprotnim granama, koje su rasirene i uvijek pune zelenog i jajastog, odozgo tamnozelenog, a odozdo blijedog i nasuprotno postavljenog lisca. Ima 3-7 bijelih mirisavih cvjetova koji stoje u pazuscima listova. Plod je okrugla boba crvena kao tresnja i pregradjena u 2 pretinca sa po jednom roznatom, sprijeda ravnom i straga zaobljenom sjemenkom – zrnom kafe.

Zrno gubi na tezini nakon 2 godine. Poslije przenja aroma postaje bolja, jer zelena kafa nema taj tipicni miris i gorka je. Kafa se bere nakon 3-5 godina starosti drva. U desetoj godini jedno drvo moze dati oko 1-2 kg kafe godisnje.

SASTAV

Neprzena kafa ima drugaciji sastav od przene.
Przenjem nastaje u zrnu mrko, isparljivo i vrlo aromaticno ulje. To je kofein.

PRIREMA, PRIMJENA I DJELOVANJE

Samljevene przena kafa upotrebljava se obicno kao caj odnosno kao pice. To je takozvana "crna kafa". Daje se u slucaju slabosti srca, kod opadanja tjelesne snage (kod upale pluca, groznicavih stanja), kod iscrpljenosti u toku i poslije teskih bolesti. Lijeci i prevenira migrenu a osobito kod glavobolja kada se u nju nacijedi limunovog soka. Crna kafa potice i krijepi zivce oslabljene za vrijeme dugih bolesti ili dugog umnog rada. U vecim kolicinama izaziva nesanicu.

Kao protuotrov kod trovanja bunikom - (Hyoscyamus niger), te kukutom (Conium maculatum) te opijumom. Tada se treba brzo pojesti nekoliko zlicica samljevene przene kafe!

Kod opeklina ako se opeceno mjesto (vrelom vodom) posipa prahom samljevene przene kafe i to 2 X dnevno. Kod proljeva se koristi crna kafa kao napitak, pa i kod onih tezih proljeva. U tom slucaju je ne treba seceriti.

I zeleno zrnevlje kafe pomaze kod raznih oboljenja. Samljeveno u prah snizuje temperaturu kod groznica, umiruje veliki kasalj i tada se daje 1 gram samljevene zelene neprzene kafe razdijeljene u pet praskova, uzima se u jednakim vremenskim razmacima u toku dana. v Protiv reumatizma i dugotrajnih groznica uzima se 25 grama samljevene neprzene kafe i prelije sa 125 grama hladne vode -(1/8 litre) i ostavi stajati 12 sati te se procijedi i pije nataste i bez secera.

Crna kafa se ne preporuca nervoznim osobama ili onima koji imaju zelucani cir (vrijed), jer podrazuje sluznicu zeluca i izaziva nesanicu, pa je nervozni ljudi neka ne piju poslije 15 sati.

Nije cudo da se o pitanju kafe vec dugo raspravlja u zdravstvenim krugovima, jer dugotrajno uzivanje u kafi moze stvoriti ovisnost. Crna kafa je "bic za zivce", ali je i to bolje nego zaspati za volanom automobila ili kojeg drugog vozila.

Kofein u kafi siri krvne zile.

Arapi kao i Turci serviraju kafu u manjim salicama (fildzanima), zajedno s talogom. U pravilu je primjenjuju tek kada stignu gosti i to svjeze przenu i samljevenu kafu koja nije dugo bila u zalihi. Tek prije kuhanja oni je isprze i samelju, brzo zakuhaju i posto kratko zavrije lagano je preliju s malo hladne vode, te zajedno s talogom i prilicno mnogo secera serviraju i piju jaku i koncentriranu. Upravo u talogu kafe se nalaze vazni sastojci koji neutraliziraju i oslabe djelovanje kofeina i hlapljivih kafinih tvari.

Danas je u modi kafa bez kofeina. No, kofein nije sam po sebi najskodljiviji sastojak kafe; na zdravlje mogu nepovoljno utjecati jos i druge tvari, a kofein se odstranjuje iz kafe kemikalijama – benzolom ili necim slicnim. I ta metoda ima svojih slabosti te nastaju zatvoreni krug.

Aparati za kafu u kafanama i restoranima su prakticni, ali se pri tome izgubi dio najukusnijih tvari koje imaju najugodniji miris. Tako dobijemo crni uvarak, ponesto gorak koji onda sladimo ali ne i sadrzaj i okus koji se gube.

Mlijeko nema za kafu stetne osobine, a ujedno koristi tijelu, narocito zelucu. Takodjer se sve vise proizvodi kafa od zitna voca i vocna kafa, te poznata Kneippova kafa. Tu kafu je izmislio Kneipp.