Kafa se uspjesno gaji u gotovo svim tropskim podnebljima, na strmijim terenima sa kojih se suvisna voda moze uspjesno ocjedjivati. U Brazilu se danas proizvodi tri cetvrtine ukupne kolicine kafe, a uspjesno se proizvodi i u Venecueli, Kolimbiji, Gvatemali i Meksiku, na nekim od zapadnoindijskih ostrva i na Javi.

Vrste kafe su dobile ime po mjestima na kojima su prvobitno gajene, i ako se one danas gaje svuda podjednako uspjesno. Najpoznatije su: "moka", "java", "rio", "santos", "minas"...

Zrno kafe je u stvari sjemenka ploda koji lici na malu tresnju i raste na visokim zbunastim biljkama sa sjajnim liscem. Zrno moze da bude cijelo ili sastavljeno iz dvije polovine koje su pljosnatim stranama okrenute jedna drugoj.

U prirodi postoji oko 25 divljih vrsta kafe, ali samo dvije daju plod koji ima onaj narocit ukus. Jednom beracu potrebno je oko pet dana da bi nabrao kolicinu plodova iz koje se moze dobiti 45 kg kafe. Berba se u glavnom i danas obavlja rucno.

Kafa se przi da bi se oslobodila aroma. Mozete to izvesti i kod kuce, mada se danas vise ne mogu naci kucni przionici za kafu. Neke domacice su na primjer przile kafu u rerni, ali znalci tvrde da tako przena kafa nikako nema isti ukus. U svakom slucaju, vazno je prilikom przenja da vam se zrna ne preprze, jer ce kafa u tom slucaju biti veoma gorka i neprijatnog mirisa. Ukoliko je nedovoljno isprzena, napitak koji skuhate bice slabog mirisa i ukusa.

Pravilo kaze, da je kafa dobrog kvaliteta samo par dana nakon sto je samljevena. Postoje tri vrste mljevenja: grubo - cime se dobija kafa za pripremanje u filter aparatima, srednje - kojim se dobija kafa za pripremanje turske kafe i fino - od ovako mljevene kafe sprema se espreso.