• Efendina Hana

Poput pjesme o pogibiji Omer-bega Cengica, izrazito lokalnog znacaja je i sarajevska balada o umorstvu “efendine Hane”. Da je ovakvih umorstava iz koristoljublja, cija je zrtva bila junakinja ove balade, bilo u proslosti Sarajeva, svjedoci i sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Baseskija, koji je vodio hroniku o dogadjajima u Sarajevu i ispisivao nekrologij sarajevskih gradjana tokom druge polovice XVIII stoljeca.

Za razliku od balade o pogibiji Omer-bega, sacuvanu pjesmu o ubistvu “efendine Hane” uoblicio je nesumnjivo darovit pjesnik.

Na to ukazuje najprije koriscenje slavenske antiteze na osobit nacin: odgovor na postavljena pitanja, kojom se uvodi u srediste zbivanja, dat je u prvi mah tek djelomicno i nepotpuno, a tek posto se zaokruzi baladicno zbivanje posljednjim se stihom tako daje potpun odgovor na postavljeni upit, cime se citava balada na samosvojan nacin uokviruje slavenskom antitezom. Darovita pjesnika otkriva i niz sretno odabranih pojedinosti, jezicno uoblicenih vrlo cjelovito.