• Kontekst 1
• Kontekst 2
• Opstojanost
• Hasanaginica - Aleksa Santic

Pjesma o plemenitoj Hasan-aginoj ljubi

U literaturi o Hasanaginici znatan broj autora zastupao je misljenje da je ovom baladom zapamcena lokalna porodicna zgoda sa podrucja koje se u vrijeme nastanka pjesme nalazilo u sastavu Osmanskog Carstva ( Imotska krajina ).

Sve do danas nije razjasnjen povijesni identitet likova opjevanih baladom niti se saznalo nesto vise o zbivanju koje je pokrenulo nepoznatog pjesnika ili vjerovatnije pjesnikinju da spjeva baladu koja je brojnim narastajima uvijek nanovo privlacila paznju.

Alberto Fortis, u cijoj je knjizi o Dalmaciji objavljen tekst ove znamenite balade,biljezi da Morlaci pjevaju svoje pjesme redovito uz gusle, improvizirajuci od pocetka do kraja.On takodjer uocava da kod njih ima i pisane poezije kada se ukaze prilika da se neki dogadjaj sacuva u sjecanju.Da Morlaci pjevaju pjesme i o nekom tragicnom dogadjaju - cime se Fortis dotice tematike “Zalostne pjesance” - pisac knjige o Dalmaciji primjecuje, govoreci o prilikama u kojima Morlaci pjevaju - “ i fatti antichi de Baroni e Re Slavi, o qualche tragico avvenimento “ - putujuci po pustim planinama,narocito nocu.

Fortisov dalmatinski prijatelj i pomagac, Splicanin Julije Bajamonti, takodjer je zapazio i to kako “Ilirski Homeri” sastavljaju nove pjesme “prigodom kakva dvoboja,otmice ili drugog slicnog dogadjaja”. Uzimajuci u obzir ova Fortisova i Bajamontijeva zapazanja,ovdje je Matija Murko - tragajuci u svom dugom terenskom i znanstvenom putovanju za pjesnickim zavicajem Hasanaginice - dosao do cvrstog uvjerenja da zbiljski dogadjaj ne dvojbeno stoji iza pjesnickog zbivanja u ovoj baladi,tj.da je bio neposredan povod nastanku pjesme.Na temelju bogatog terenskog iskustva i razgovora sa brojnim pjevacima, Murko odlucno zakljucuje da se prije nastanka pjesme mora desiti “qualche avvemento-dogadjaj”. Murko istice ovu povezanost nastanka pjesme sa lokalnim zbivanjima koja se odvijaju u okolini usmenih pjesnika-pjevaca,primjenjujuci to posve odredjeno na okolnosti pod kojima je mogla nastati balada o plemenitoj Hasan-aginoj ljubi:”..Ovo isto ponavljali su mi svi pjevaci-pjesnici sa kojima sam se upoznao na svojim putovanjima - mora biti neki dogadjaj ili dogodjaj da bi oni mogli o tome pjevati.Takvi su dogadjaji narocito “zenidbe” (svadbe), kojih u narodnoj epici imamo veoma mnogo,i ovi pjevaci su na svadbama,cesto vrlo dugim,najvise pjevali. Medjutim,Asanaginici nas najvise privlaci - “tragicni dogadjaj”,o kakvima po Fortisu Morlaci takodjer rado pjevaju na svojim putovanjima kroz planine,narocito nocu.U takvoj sredini Asanaginica je nastala tamo gdje se dogodio tragicni dogadjaj.To znaci u okolini vazne tvrdjave Imotski,ciji je kadija uzeo zenu sto ju je Asanaga otjerao....”

Najvise truda je ulozeno da se utvrdi povijesni identitet glavnog junaka, Hasan-age, koji pustanjem ljube izaziva baladicna zbivanja koja dovode do tragicnog raspleta.Kakav je odnos balade o kobnom pustanju ljube Hasan-agine prema digadjaju koji je - po svemu sudeci - opjevala,ostalo je do danas tajna,kao sto je tajnovito i mnogo sta drugo sto sto ji u vezi sa ovom izuzetnom pjesmom,sadrzano u neznanom putu sto ga je ova balada presla od casa kada ju je otpjevala ili izgovorila njezina pjesnikinja do sretnog trenutka kada se nasla otisnuta na stranicama knjige o nju po Dalmaciji Padovljanina Alberta Fortisa.